Koronarna bolest je najčešći uzrok umiranja u našoj zemlji • Omega-3 masne kisjeline koje potiču iz ribe i ribljih ulja mogu da predstavljaju zaštitu od koronarne bolesti • Postoje dokazi daje unos ribe ili dodataka ribljeg ulja korisan poslije infarkta srca • Mehanizmi kojim riblja ulja ispoljavaju svoje korisne učinke nisupotpuno ispitani • Razumijevanje ovih mehanizama može da identifikuje nove terapijske ciljeve i pomogne u liječenju koronarne bolesti srca • Buduća ispitivanja mogu pomoći u identi¬fikaciji bolesnika koji mogu imati koristi od dodataka ribljeg ulja, kao što su bolesnici sa stabilnom anginom pektoris, oni koji imaju faktore rizika za razvoj koronarne bolesti, ili oni sa srčanom slabošću.
Šta su omega-3 polinezasićene masne kisjeline -EPA/DHA?
Omega-3 masne kisjeline, kao i omega-6 masne kisjeline, esencijalne su polinezasićene masne kisjeline. Svakodnevna ishrana obiluje omega-6 masnim kisjelinama, prije svega iz biljnih ulja bogatih linolenskom kisjelinom. Međutim, naše tijelo nema neophodne enzime za pretvaranje omega-6 masnih kisjelina sadržanih u trima masnim kisjelinama, pa se preostale vrste moraju posebno unositi ishranom. Omega-3 masne kisjeline, EPA i DHA dobijaju se iz riba hladnih mora i ribljeg ulja. Najveći broj ispitivanja poka¬zao je obrnutu vezu između dijete bogate ribom i rizika za pojavu koronarne bolesti. Dijeta bogata ribom i viša koncen¬tracija omega-3 masnih kisjelina u krvi povezani su sa sman¬jenim rizikom od naprasnog umiranja. Omega-3 masne kisjeline imaju razne moguće kardioprotektivne efekte, ali relativni doprinos svakog od njih nije u potpunosti utvrđen. Mogući mehanizmi djelovanja omega-3 masnih kisjelina
• Antiaritmijsko
• Antitrombotsko
• Antiaterosklerotsko
• Antizapaljenjsko
• Poboljšanje funkcije endotela
• Sniženje krvnog pritiska
• Sniženje koncentracije triglicerida
Preporuke za unos omega-3 masnih kisjelina
• Osobe bez dokumentovane koronarne bolesti: Jesti različite (poželjno masne) ribe bar dva puta sedmično. Dodati ulja i hranu bogatu alfalinolenskom kisjelinom.
• Pacijenti sa dokumenovanom koronarnom bolešću: Uzimati 1 g EPA i DHA dnevno, poželjno iz masne ribe ili odgovarajućih dijetetskih suplemenata, uz konsultaciju sa ljekarom.
• Pacijenti sa hipertrigliceridemijom: 2-4 g EPA i DHA dnevno, u vidu kapsula, pod ljekarskim nadzorom.
Unos i morski izvori omega-3 masnih kisjelina
Sadašnji unos omega-3 masnih kisjelina koje potiču iz mora nedovoljan je i iznosi 0.1-0.2 g/dan. Panel eksperata specijalista za ishranu preporučuje unos 0.65 g/dan do 1.2 g/dan. Studije sekundarne prevencije ukazuju da nakon infarkta srca može da bude korisan unos 0.5-1.8 g/dan EPA i DHA iz ribe ili dodataka ribljeg ulja. Masne ribe, kao što su skuša, haringa, tuna, losos, sardine i morska pastrmka, bogati su izvori EPA i DHA, i takva dva do tri obroka sedmično obezbjeđuju otprilike 1 g/dan omega-3 masnih kisjelina. Posne ribe, kao što su ugotica ili oslić, sadrže manje količine, a pržena riba (na primjer iz restorana brze hrane ili smrznutih namirnica) sadrži minimalne količine omega-3 masnih kisjelina.
Od skora u našim apotekama je dostupan OmegaDefend preparat, čiji je proizvođač renomirana farmaceutska kuća. Kapsule sadrže 850 mg pročišćenog i standardiziranog koncentrata ribljeg ulja i sa visokim procentom kardioprotektivnih omega-3 polinezasićenih masnih kisjelina (EPA i DHA) i to 235 mg eikosapentaenske (EPA) u vidu etil estara i 192 mg dokosaheksaenske (DHA) kisjeline u vidu etil estara.
Ovo je preparat korišten u najvažnijim kliničkim studijama na osnovu kojih su donijete preporuke za sekundarnu prevenciju posle infarkta srca.
Piše: prof. dr Milutin Mirić
Add comment