U organizaciji veledrogerije Farmegra i kompanija Vichy i La Roche Posay, 21. juna održan je stručni skup u hotelu Centre Ville u Podgorici, na kom je predavač mr ph Ana Kovačević, gošća iz Beograda, ukazala na važnost i pravilnu njegu osjetljive kože. Skupu je prisustvovao veliki broj farmaceuta i ljekara iz Crne Gore.
Pozdravljajući prisutne u ime veledrogerije Farmegra, dr Ivan Burić podsjetio je da je Farmegra osnovana 1998. godine, a njena osnovna djelatnost je veleprodaja i distribucija ljekova, pomoćnih ljekovitih sredstava, dijetetskih i kozmetičkih proizvoda.
– Već duži niz godina smo jedna od vodećih veletrgovina ljekovima u Crnoj Gori. Od 2016. godine, Farmegra d.o.o. Podgorica je postala dio mreže Fenix GMBH. Samim tim, na tržištu Crne Gore je doprinijela poboljšanju kvaliteta snabdijevanja farmaceutskih proizvoda, uvodeći evropske standarde i inovacije sa ciljem da kvalitet usluga koje pružamo bude na nivou zemalja u Evropi. Farmegra d.o.o. kao svaka ozbiljna poslovna kompanija ima svoju viziju i misiju. Naša vizija je da pružimo jedinstvenu i sveobuhvatnu uslugu pravovremeno i na svakom mjestu. To znači da duž cijelog farmaceutskog lanca vrijednosti, svakoj grupi klijenata možemo ponuditi najpogodnije uslove, usluge i proizvode, dok je naša misija na prvom mjestu čuvanje zdravlja ljudi.
U uvodnom dijelu izlaganja o osjetljivoj koži, mr ph Ana Kovačević, stručni saradnik Loreala, smatra da ima jako puno pacijenata koji tvrde da imaju osjetljivu kožu, te da je to sve češći problem odraslih osoba a i djece. Postavljajući pitanje da li je osjetljiva koža realnost ili je to neka vrsta mode, ističe da dermatolozi vrlo rijetko mogu da izoluju osjetljivu kožu u dermatološkoj ordinaciji, iako se pacijenti na nju žale. Najčešće je viđaju kao dio dermatoze.
– U vezi sa osjetljivom kožom postoji jako mnogo kontraverzi. Smatra se, i mnogi stručnjaci će tvrditi da na tu percepciju nas i naših pacijenata, generalno ljudi širom svijeta, da na osjetljive kože jako snažno utiču mediji i kozmetička industrija. Pitaju se da li je osjetljiva koža supklinička forma iritabilnog dermatitisa. Nešto za šta mogu da se uhvate i tretiraju iritantni dermatitis – kaže mr Kovačević ističući da statistika pokazuje da je osjetljiva koža ipak realnost.
Prema njenim riječima, mnogi dermatolozi kažu da je osjetljiva koža biološka realnost i ona nije fantazija neke pomodne žene ili njene psihološke potrebe da privuče pažnju na sebe.
U daljem izlaganju mr Kovačević je objasnila kako se dijagnostikuje ovaj problem i šta stručna lica mogu da preduzmu, te kako da se ophode prema osobama sa osjetljivom kožom.
Podsjetila je da najmanje 50% populacije razvijenih zemalja tvrdi da ima osjetljivu kožu, te da je sve veći broj osoba sa osjetljivom kožom, odnosno, imamo porast ove populacije te moramo osjetljivu kožu shvatiti kao realnost, bez obzira što ne mogu da se daju jasne dermatološke preporuke kada je ovaj problem u pitanju.
– Dakle, puno je kontraverzi oko definicije osjetljivosti kože, oko dijagnostike. Generalno, konsenzusa između eksperata nema, oni se ne mogu dogovoriti šta je to tačno, niti kako da se ophode. Postoje smjernice i ja ću vam ukazati na najnovije.
Takođe, postoji problem sa proizvodima kojima je preplavljeno tržište kozmetičkih proizvoda, a posebno proizvodima za osjetljivu kožu. Ti proizvodi ne podliježu rigoroznim provjerama kojima podliježu ljekovi. Takođe, dokazi efikasnosti proizvoda su vrlo upitni zato što je malo odgovornih brendova koji napišu nešto o svojim proizvodima i to mogu da potkrijepe kliničkim dokazima, što naravno nije dobro.
Ljudi sa osjetljivom kožom lutaju tražeći rješenje, dolaze u dodir sa jako puno kozmetičkih sredstava od kojih mnoga nisu prilagođena, provjerena i naravno da mogu da uđu u još veće tegobe, probleme i da izazove ozbiljnije komplikacije.
Da bi smo se bavili osjetljivom kožom počinjemo od onoga što ona jeste, njenom definicijom, klasifikacijom. Što se tiče klasifikacije osjetljive kože to je prekomplikovan fenomen i ne može se samo reći imam osjetljivu kožu, nego i kakvu, koje tegobe, zbog toga je i potrebno napraviti klasifikaciju. Klasifikacija je kompleksna i ima ih više.
Neki autori su definisali tri tipa kože: Tip jedan je osjetljiva koža koja ima visok transepidermalni gubitak vode i taj tip karakteriše prisustvo deskvamacije, odnosno, perutanja. Tip dva je koža koja ima normalnu barijernu funkciju, ali pokazuje znake inflamacije. Tip tri, takozvana neurosenzitivna grupa, ima normalnu barijernu funkciju i nema znakova inflamacije. Ovaj tip osjetljive kože je najčešći.
Add comment