Sljedeća podjela je najednostavija i najprijemčivija. Ima puno viđenja ovog problema. Osjetljiva koža se gradila po nekom stepenu simptoma gdje imamo osjetljivu kožu – sensitive. Prisutni su samo isključivo subjektivni simptomi i to najčešće na faktore okoline, nema objektivnih simptoma, koža izgleda normalno, nema crvenila. Sljedeća grupa sa kožom sklonom reakcijama – reaktivna iritabilna koža, koja ima subjektivne simptome faktora okoline i ima neke objektivne znake dermatoze. Treća grupa, za razliku od prethodnog tipa je alergična koža, najlakša za dijagnostiku, jer definitivno može nešto da se vidi na koži – ukazala je mr Kovačević.
Najkompleksniju definicija, gdje su se složili dermatolog, biolog i psiholog, podrazumijeva sljedeće: najosjetljivija koža je sindrom koji se odlikuje pojavom peckanja, žarenja, bockanja, neke vrste bola, svraba, kao reakcije na različite stimuluse koji kod drugih osoba ne dovode do ovog osjećaja.
– Vrlo je specifično, targentirano i vrlo individualno. Ti neprijatni osjećaji nisu posljedica oboljenja kože i ovo je jako važno, jer osjetljiva koža samo kao takva ne podrazumijeva drugo dermatološko oboljenje. Jedno je kada tretiramo pacijenta sa dermatološkim oboljenjem, a potpuno drugo da se obraćamo pacijentu sa osjetljivom kožom, i vrlo važna stvar je da se osjetlljiva koža može javiti na bilo kojoj regiji tijela.
Kada u svakodnevnoj priči pominjemo osjetljivu kožu, ljudi misle na lice i ona jeste tu najviše prisutna. Međutim, osjetljiva koža može biti i koža tijela, intimne regije, osjetljiva koža glave. Dakle, apsolutno sve može biti osjetljivo. Ono što možemo zaključiti kod osjetljive kože je da osoba ustvari ima subjektivne tegobe koji nemaju objektivne znake. Histopatološki nalaz kože koja se definiše kao osjetljiva je normalan, znači izgleda kao potpuno normalna koža, nema nikakvih inflamatornih infiltrata, nema dokaza imunoloških reakcija – kazala je mr Kovačević, naglašavajući da najčešće sami pacijent sebi postavljaju dijagnozu.
Kako je objasnila, pacijent zna da se nešto dešava, osjeća se loše u svojoj koži, nema vidljive simptome a stalno se javljaju subjektivni simptomi i ono što najčešće primjećuje jeste da je manje tolerantan na čestu upotrebu kozmetičkih sredstava. Reakcije mogu biti trenutne ili odložene.
– Kada pacijent ode na pregled kod dermatologa a simptomi na koži nisu vidljivi, odgovorni dermatolog će sagledati subjektivne simptome i pregledati pacijenta. Takođe, kod osjetljive kože se ne smiju da isključe i neuropsihički poremećaji. Dermatolozi moraju uraditi laganu psihološku procjenu, jer senzacije preosjetljivosti kože takođe mogu biti uzrokovane stresom ili ozbiljnijim neuropsihičkim poremećajima.
U svakom slučaju, kada govorimo o savjetniku dermo kozmetike i njegovom pristupu, postoji širok spektar dermatoloških dijagnoza koje se moraju eliminisati poput atopijskog dermatitisa i rozacee.
Osjetljivu kožu je neophodno tretirati zato što je tanka linija između osjetljive kože i već sljedećeg stupnja – iritirane kože, a onda ozbiljno oštećenje kože i kože sa ozbiljnim dermatološkim problemima. Osjetljivoj koži se pristupa tako što se u dermatološkoj ordinaciji radi dobra anamneza, izbacuju se sve druge dermatoze i posvećuje se osjetljivoj koži. Pacijenti dođu prvo u apoteku i ako nemaju ozbiljnije tegobe sa kožom, farmaceuti pogledaju kožu, vide ima li kliničkih znakova ili ne, da li je sumnjivo nešto, da li treba uputiti dermatologu pacijenta, ako ne treba može se pristupiti savjetovanju adekvatne njege i proizvoda.
Treba da znamo da postoje triger faktori, okidači koji mogu biti egzogeni i endogeni, a odgovorni su za izazivanje neprijatnih simptoma na koži i uvijek ih treba uzeti u obzir. Kozmetički proizvodi mogu izazvati reakcije. Kod muškaraca nakon brijanja, anti-aging preparati sa voćnim kisjelinama koji imaju voćne pilinge u sebi, terapije kortikosteroidima, sve ovo može da izazove preosjetljivost kože. Endogeni faktori ne samo što mogu da otežaju osjetljivoj koži, oni mogu biti uzrok osjetljivoj koži. To je važno i treba to naglasiti.
Kako pristupamo? Liječenje osjetljive kože svodi se na jednostavne procedure koje se svode na eliminaciju ili izbjegavanje određenih triger faktora. U akutnoj fazi, esencijalno je da se isključe baš svi kozmetički proizvodi, eventualno ne samo termalna voda za hidrataciju. Kožu dermatolog posmatra da vidi šta se dešava i tek poslije dvije nedjelje eliminacije radi se dermatološki pregled, da se potvrdi da li je u pitanju možda neka dermatoza. Ako je nađemo, krećemo terapiju adekvatnim medikamentima. Koža mora da se njeguje pod adekvatnim uslovima, uvode se kozmetička sredstva za njegu, ali vrlo postepeno, jedno po jedno, i opet u toku dvije nedjelje da vidimo da li prija ili ne i ima li promjena. Tek tada nastavljamo dalje sa njegom kože odabranim preparatima – naglasila je mr Kovačević.
Dodajte komentar