U okviru Sedme konferencije održana panel diskusija o digitalnoj transformaciji zdravstva
DIGITALIZOVANO ZDRAVSTVO ‒ KOMFORNO ZDRAVSTVO
Trenutno veoma aktuelnoj temi digitalne transformacije u zdravstvu posvećena je panel diskusija u okviru Sedme Medical konferencije u Bečićima. Pozdravnu riječ na ovom skupu imao je ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, a uvodno obraćanje mr Sead Čirgić, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje. Panelisti su bili gđa Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, šefica Kancelarije SZO za Crnu Goru Mina Brajović, mr Vladimir Raičković, predstavnik Fonda za zdravstveno osiguranje i dr Miloš Ičević, direktor kompanije Hoffmann–La RocheCG, predsjednik Zdravstvenog komiteta u Am ChamCG. Moderator diskusije bio je Stevan Ljumović, načelnik Odjeljenja za integralni zdravstveni informacioni sistem i e-zdravlje pri Ministarstvu zdravlja Crne Gore. Ocjene o stepenu uspješnosti sprovođenja modernizacije u zdravstvu, kao i iznošenje iskustava u vezi sa njegovom primjenom tokom pandemije COVID-19 bile su akcentovane tokom diskusije.
Proces kojem se mora pristupiti kroz direktne akcije
Ukazujući na brzinu života u savremenom svijetu i stalni napredak tehnologija, ministar zdravlja dr Kenan Hrapović je naglasio da informaciono-komunikacione tehnologije predstavljaju okosnicu i temeljni pokretač digitalne transformacije. Digitalna transformacija se, po njemu, ipak ne svodi samo na puku primjenu ovih tehnologija, već je to jedan multidisciplinarni proces, proces kojim se nove tehnologije primjenjuju u svakodnevnom poslu transformišući tradicionalne radne procese u digitalne, čineći ih bržim i efikasnijim. Ukazujući na terminologiju u vezi sa digitalnom transformacijom, digitalnom pismenošću, digitalnim okruženjem, digitalnom ekonomijom, on je naveo da „koristeći ove digitalne funkcionalnosti koje su prerasle u digitalne procese globalna ekonomija takođe prolazi kroz digitalnu transformaciju, i to u punoj brziniˮ. Digitalna transformacija , po njemu, na državnom nivou predstavlja „sposobnost državne administracije da transformiše način na koji javni sektor djeluje i pruža usluge korisnicima, građanima i privredi, nudeći strategije Vladinim institucijama da ubrzaju rad na procesima digitalne transformacijeˮ.
Iako još ne možemo reći da u potpunosti pripadamo digitalnom svijetu, treba razmisliti do kojeg stepena će se u budućnosti automatizovati i digitalizovati naše okruženje. ‒ Ne može se reći da su ovi procesi nepoznati u Crnoj Gori, ali isto tako, nažalost, moramo konstatovati da smo još na početku. Međutim, ne smije se dugo čekati i odlagati ovaj proces, pogotovu s aspekta države ‒ naglasio je ministar Hrapović.
Ministar Hrapović: ‒ Po podacima MONSTAT-a za 2019. 98,6% firmi koriste informacione tehnologije u svom poslovanju, a 99,3% ima pristup internetu. Ako tome dodamo još podatak da mobilnu širokopojasnu konekciju koristi 71,5% firmi, stanje u domenu poslovanja u digitalnom okruženju djeluje vrlo dobro.
Ocjenjujući da se izgrađenim informacionim sistemima u Crnoj Gori za sada uglavnom „pokrivajuˮ osnovne poslovne, ministar Hrapović je naveo da je malo pravih primjera digitalno transformisanih i povezanih prostornih procesa. Što se tiče državnog udjela u tome on je naveo da je nizom zakona i podzakonskih akata stvoren formalnopravni okvir za uvođenje digitalnih procesa, kreiran niz elektronskih servisa koji su tradicionalne načine izmirenja obaveza prema državi prebacili na digitalnu platformu, a zakonskim rešenjima omogućena je zakonita elektronska komunikacija, razmjena dokumenata i sl. ‒ Međutim, mora se konstatovati da je ova digitalna veza države, privrede i građana tek na početku i da je potrebno uložiti još mnogo energije, volje i znanja, uz maksimalnu državno-političku podršku kako bi se što prije, brže i efikasnije podržao ovaj proces ‒ rekao je on. U vezi sa procjenom učinka državne i lokalne uprave prema građanima ministar Hrapović je objasnio da je potrebno još dosta raditi, pogotovu na polju digitalne pismenosti i promjene kulturološkog pristupa transformaciji tradicionalnog u digitalni proces.
Kada je riječ o primjeni informacionih tehnologija u oblasti zdravstva, on je naveo da to nije novost ni u Crnoj Gori, jer je prije više od 10 godina došlo do digitalizacije značajnog dijela procesa zdravstva u Crnoj Gori. ‒ Zdravstveni sistem, na čelu sa Ministarstvom zdravlja, je uvidio neophodnost sprovođenja procesa digitalne transformacije, i u posljednjih par godina je dat akcenat na implementaciji novih tehnologija koje su neminovno dovele do promjene ili nestajanja nekih tradicionalnih radnih procesa. Proces digitalne transformacije predstavlja transformaciju sa dosadašnjih tradicionalnih načina poslovanja na sferu digitalnog poslovanja, uz maksimalnu primjenu novih tehnologija ‒ rekao je Hrapović. Krajem 2018. usvojen je Okvir interabilnosti zdravstva Crne Gore, koji predstavlja jedan od osnova za širu implementaciju ovih procesa. Projektima telemedicine, informatizacije KCCG-a, elektronskih zdravstvenih kartona, ovaj proces dobio je na zamahu. ‒ Digitalna transformacija je od strane Ministarstva zdravlja prepoznata kao neophodan i neizbježan proces kojem se mora pristupiti bez odlaganja, ali ne deklarativno, nego kroz direktne akcije ‒ istakao je ministar zdravlja.
Zahvaljujući IT tehnologijama, Fond za zdravstveno osiguranje uspostavio je niz elektronskih usluga, koje, po riječima ministra Hrapovića, građanima omogućavaju ne samo dobru i dostupnu informaciju, već i akcije koje im skraćuju put i štede vrijeme u realizaciji prava iz domena zdravstva. On je u tom smislu istakao značaj kreiranja portala E-zdravlje, koji sadrži niz elektronskih servisa koji olakšavaju pristup zdravstvenoj usluzi: zakazivanje pregleda kod izabranog doktora (E-zakazivanje), uvid u rezultate biohemijskih laboratorijskih analiza (E-nalaz), uvid u status njihovog osiguranja (E-osiguranje), elektronski recept. ‒ Putem samo dva servisa: E-naručivanje i E-nalaz, koji u tradicionalnoj formi zahtijeva dolazak kod izabranog ljekara ili na šalter, spriječeno je skoro 40.000 neposrednih kontakata a samim tim i značajno smanjenje rizika od inficiranja korona virusom. Ako se tome doda i preko 49.000 zakazivanja pregleda kod izabranog ljekara, govorimo o skoro 90,000 izbjegnutih neposrednih kontakata sa medicinskim osobljem, ali i sa pacijentima ‒ objasnio je ministar Hrapović. U okviru domova zdravlja i opštih bolnica, naveo je dalje on, funkcioniše još više od 100 digitalnih servisa. U okviru projekta telemedicine, koji je trenutno implementiran u tri opšte bolnice: u Baru, Beranama i Pljevljima, stvorene su mogućnosti za brzo, efikasno i stručno obavljanje konstultacija i razmjene znanja, kao i značajnog komoditeta koji dobija pacijent, i ostvarivanja značajne uštede. U toku aktuelne druge faze realizacije ovog projekta planirano je da se izvrši centralizacija svih radioloških snimaka, čija bi baza bio KCCG. ‒ Ovakva i slična transformacija radnih procesa, uz primjenu digitalnih tehnologija, upravo predstavlja proces digitalne transformacije gdje tradicionalne metode mijenjamo i povezujemo sa najnovijim tehnologijama i virtuelnim digitalnim okruženjem. Rezultat je povećanje zadovoljstva i povjerenja pacijenata koji se na taj način stavljaju u centar usluge, uz ostvarivanje značajnih ušteda ‒ naglasio je ministar Hrapović. ‒ Zaista realno možemo reći da će u budućnosti biti još više primjene i sprovođenja digitalnih procesa u domenu zdravstva Crne Gore. Digitalna transformacija nije budućnost, ona je stvarnost. Prisutna je svugdje oko nas i stoga je moramo tretirati ne kao želju i stremljenje, već kao već prisutnu neminovnost ‒ zaključio je ministar Hrapović.
Izazov koji motiviše
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje mr Sead Čirgić napomenuo je u okviru uvodnog dijela izlaganja da je Fond još prije 20-ak godina prepoznao značaj digitalizacije zdravstvenog sistema. ‒ Cilj nam je bio, ali i obaveza, da unaprijedimo pružanje zdravstvenih usluga, da obezbijedimo bržu zdravstvenu zaštitu osiguranicima i s ponosom mogu reći da smo po više segmenata uspjeli u tim namjerama, da smo dobar dio ciljeva ostvarili, dosta toga je i pred nama. Sve to doživljavamo kao izazov koji nas motiviše da idemo naprijed ‒ istakao je Čirgić. Procjenjujući da se efekti uspjeha primjećuju ne samo od strane zaposlenih na tom projektu, nego i od strane osiguranika i ljekara, on je naveo da je mnogo urađeno na planu omogućavanja primjene novih savremenih pomagala, ostvarivanja rehabilitacija po osnovu mnogo većeg broja dijagnoza nego ranije, donešena je lista ljekova koja je omogućila osiguranicima najsavremenije metode liječenja. ‒ Crna Gora u tom dijelu ne zaostaje za savremenom medicinom ‒ istakao je direktor Fonda.
U cilju obezbjeđivanja dostupnije i brže zdravstvene zaštite procijenjeno je da je upravo digitalizacija zdravstvenog sistema posebna šansa. ‒ Sa procesom digitalizacije započeto je prije dvadesetak godina. Imali smo dobro pripremljen sistem za ovo što smo radili unazad tri godine ‒ naveo je mr Čirgić.
Mr Čirgić: Izrada portala E-zdravlje omogućila je za vrijeme epidemije održavanje fizičke distance, kao i da osiguranici mogu od kuće ostvariti brojne zdravstvene usluge. Spriječen je kontakt kod više od 200,000 osiguranika sa ljekarima. Ukinuta je štampana verzija recepta, omogućeno elektronsko zakazivanje pregleda (E-naručivanje). Više od 70% pacijenata koji dolaze u domove zdravlja upravo dolaze zbog propisivanja hronične terapije. Sve ovo je za nas jedan veliki podstrek da nastavimo dalje.
Ne skrivajući zadovoljstvo zbog uspjeha u ostvarenom, direktor Fonda je naglasio i da su mogućnosti integralnog informacionog sistema ogromne. ‒ Na nama je da budemo u dosluhu i sa ljekarima i sa osiguranicima u vezi sa njihovim potrebama. Mogućnosti su izuzetno velike ‒ rekao je on. Na osnovu iskustva iz perioda epidemije, naveo je da cilj bio zaštititi ljekare a osiguranicima obezbijediti ono što im je potrebno. Navodeći kao primjer da je Dom zdravlja ‒ Podgorica smanjio upola broj punktova za vrijeme epidemije, uprkos stalnom nedostatku timova ljekara, mr Čirčić je istakao da je ova ustanova uspjela da se organizuje na svega 5 punktova za vrijeme epidemije, ali isključivo uz pomoć digitalizacije zdravstvenog sistema. ‒ Siguran sam i da će ostali organi državne uprave krenuti tim putem i na dobrobit građana napraviti iskorak kojim se mi kao resor zdravstva već možemo pohvaliti ‒ zaključio je Čirgić.
Transformacija kao aktivan proces
Ukazujući na neravnomjernost primjene i sprovođenja digitalizacije kako na globalnom tako i na nivou same Crne Gore, Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori navela je da smatra da je u posljednjih nekoliko godina u zdravstvenom sektoru urađeno dosta na polju digitalizacije, da je vizija jasno postavljena, ali da je potrebno dodatno raditi na tome da se ciljana osmišljena rješenja i elektronske usluge u dovoljnoj mjeri približe svima. Navodeći da je od 2002. UNDP značajno uključen u projekte digitalizacije, Gašparikova je istakla da je evidentno da se procesi ubrzavanja i širenja digitalizacije dešavaju u različitim organizacijama i sektorima. Konstatujući da je jako važno kakvi će se resursi koristiti za oporavak ekonomije, ona je objasnila i da je jednako važno kakvi će se resursi koristiti u zdravstvenom sektoru. ‒ Primijetili smo da su neki resursi koji su se do sada koristili korišteni za neke tranzicije na integrativan način, međutim, moramo dodatno da radimo da to bude tako. Ono što smo vidjeli tokom protekla dva mjeseca jeste da su se javljala razna rešenja ‒ objasnila je Gašparikova.
Kooperativnost i integrativnost treba da budu postavke kojima će se težiti, ali iako je urađeno dosta mora se dodatno raditi na tome da se ta ciljana rešenja sprovedu i da ponuđene usluge koriste ne samo građani, već i institucije u sistemu. U ovom trenutku više od 12 crnogorskih institucija direktno je povezano na centralizovanu bazu koja omogućava razmjenu podataka i informacija. Pouzdanost informacija, ali i njihov nesmetani, brzi protok, treba da budu ciljevi daljeg rada. ‒ Očekujem da ćemo u narednih nekoliko godina vidjeti nagli rast elektronskih servisa koji će omogućiti lakši način upravljanja od strane institucija, a budući da je Crna Gora na putu ka Evropskoj uniji, paralelno s tim procesom ovi procesi će omogućiti da se razmjena informacija vrši između institucija Crne Gore i EU ‒ navela je Gašparikova. ‒ Ključne stvari su da je cilj da se ostvari razmjena podataka, druga je integrativnost različitih sektora, treće je digitalizacija, koja je dobro rešenje, ali nije nešto što će riješiti sve probleme. U daljem procesu digitalne transformacije treba da vodimo računa o pametnoj integraciji. Tamo gdje ona može da dobro funkcioniše ‒ zaključila je predstavnica UNDP-a.
Daniela Gašparikova: Uočljiv je proces vrlo brze transformacije, ubrzavanja, sa porastom broja srednjih preduzeća. Neke velike kompanije i naprednije zemlje već imaju iskustvo od dvije godine digitalizacije, što se posebno pokazalo u dva mjeseca krize COVID-a. Kada je u pitanju Crna Gora, u vezi sa procjenom uticaja COVID-a na mala i srednja poduzeća imamo podatke da je samo 8% preduzeća u Crnoj Gori stvarno usvojilo i uložilo u neko digitalno rješenje. Dakle, ubuduće je potrebno uložiti u digitalni razvoj malih i srednjih preduzeća.
Epoha digitalne pandemije
Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Podgorici, Mina Brajović, kazala je da procesi digitalne transformacije i digitalnog zdravlja otvaraju neka vanredno važna pitanja koja imaju za cilj da se identifikuju modaliteti i opcije za dalje unapređivanje zdravlja, smanjivanje nejednakosti u zdravlju, osnaživanja zdravstvenog sistema i unapređivanje efikasnosti zdravstvenog sistema. ‒ Digitalizacija je nešto što zapravo prožima svaki segment našeg rada kada je riječ i o javnom zdravlju i kada je riječ o zdravstvenom sistemu. Živimo u doba pandemije COVID-19 i koristeći tu terminologiju i područje tih okolnosti, mogu slobodno da kažem i da živimo u digitalnoj pandemiji ‒ navela je Brajović. Trenutno postoje značajne nejednakosti kad je riječ o digitalnom zdravlju, ali digitalna transformacija predstavlja proces koji ima snažan potencijal. ‒ Proces digitalne transformacije i digitalnog zdravlja za nas u SZO je vanredno važan zato što mi digitalno zdravlje i tehnologije vidimo kao jednu važnu komponentu za ostvarivanje univerzalne zdravstvene zaštite. To je prvo što mora da bude potencirano ‒ istakla je Brajović. ‒ Svrha, smisao, poenta digitalne transformacije u zdravlju i digitalnom zdravlju jeste da se omogući da svako ima jednaku dostupnost kvalitetnim zdravstvenim uslugama onda kada mu je to potrebno, uz odgovarajući nivo finansijske zaštite. To mora da bude startna pozicija svakog našeg razmišljanja na ovu temu ‒ navela je dalje.
Digitalno zdravlje se na nivou Svjetske zdravstvene organizacije, po riječima Brajović, prepoznaje kao jako važan instrument koji nosi potencijal da postojeći nivo nejednakosti u zdravlju može i treba da bude smanjen. Pogotovu se u okolnostima pandemije vidjelo da se ono dominantno koristi u funkciji unapređivanja kapaciteta za nadzor. ‒ Vidjeli smo koliko je važno da se ovi slučajevi brzo detektuju, da se isprate svi kontakti, da se ispitaju sve okolnosti slučaja i da na takav način, ukoliko smo brži od virusa, možemo transmisiju i širenje infekcije da stavimo pod kontrolu ‒ objasnila je Brajović. Kada je riječ o jačanju kapaciteta zdravstvenih radnika, digitalne tehnologije imaju veliki potencijal. Ovo je posebno bilo uočljivo tokom pandemije kada se radilo o novom virusu, kada je trebalo da se zdravstveni radnici upoznaju sa novim načinom tretiranja pacijenata, protokolima koji su dopunjavani bukvalno na dnevnoj osnovi. Osnaživanje pojedinca kao korisnika zdravstvene elektronske usluge važno je iz razloga što se na taj način povećava i njegov komfor.
Mina Brajović: ‒ Crna Gora je spremno ušla u fazu borbe sa COVID-19 i smanjila broj rizičnih kontakata, naročito imajući u vidu hronično oboljele.
Napominjući da je u maju 2018. usvojena Globalna rezolucija kojom su članice SZO obavezane na usvajanje Globalne strategije o digitalnom zdravlju (maj 2020), šefica Kancelarije SZO je objasnila da je u cilju postojanja uspjeha u ovom procesu neophodno ostvariti saradnju i transfer znanja. Implementacija nacionalnih politika i mjera za digitalno zdravlje i stvarenje uslova za njegov regulatorni i institucionalni okvir predstavljaju, po njenim riječima, dalje ciljeve u radu.
Ostvaren je značajan rezultat
Pomoćnik direktora za informacione tehnologije u Fondu za zdravstveno osiguranje mr Vladimir Raičković naveo je da je digitalna transformacija u zdravstvu prirodan slijed događaja nakon višedecenijske informatizacije zdravstvenog sistema Crne Gore. On je podsjetio da je FZO još 2000. počeo sa planskim razvojem informacionog sistema. ‒ Zajedno se ustanovama i institucijama već dvije decenije imamo ogroman rezultat, konglomerat od integracionog sistema zdravstva sastavljen od 13 zasebnih informacionih sistema, čime su pokrivene i informatizovane sve institucije i ustanove u zdravstvenom sistemu Crne Gore, izuzev KCCG, gdje vrlo brzo, zahvaljujući MZ i UNDP, očekujemo rezultate. Nadamo se do kraja godine ‒ naveo je on.
Integralni informacioni sistem zdravstva, po njegovim riječima, trenutno može da podrži više od 90% medicinskih procesa i procedura u zdravstvu. ‒ To je zaista veliki rezultat i to je sistem koji predstavlja dobru osnovu da se uz korišćenje novih tehnoloških rešenja informatičkih trendova i modernih aparata digitalna transformacija apsolutno nesmetano odvija u resoru zdravstva ‒ ocijenio je Raičković. Budući da je sistem apsolutno spreman i da postoji bezbroj mogućnosti za njegovo unapređenje, u daljem procesu stvaranja uslova trebalo bi ipak razmišljati o organizacionim resursima, tj. nedostatku kadra u ovoj oblasti. ‒ Ovaj sistem ima preko 6,000 aplikativnih korisnika, što ga svrstava na prvo mjesto u odnosu na sve informacione sisteme u Crnoj Gori. Na njegovom održavanju, administraciji, projektovanju i daljem širenju radi ukupno 15 zaposlenih u ID sektoru Fonda zdravstva. Ljudi koji se bave ovom oblašću, koji znaju prilike u regionu, jasno im je koliki su to resursi, koliko su ograničeni i koliko zbog toga imamo problema ‒ istakao je Raičković. Uprkos svemu, evidentni su i efikasnost i rezultati u realizaciji programa. ‒ Možemo samo pomisliti kakvi bi oni bili da imamo 40-50 zapošljenih, koliko jedan ovakav sistem, po svim parametrima, zavređuje ‒ objasnio je dalje on. On je ocijenio i da bi o tome moralo malo više da se vodi računa jer „tokom posljednjih 10 godina, od kad je ova priča aktuelna, ne da idemo u pozitivnom, nego u negativnom smjeruˮ. Poseban problem u tom smislu predstavljaju sistematizacije radnih mjesta i moratorijumi na zapošljavanje.
Pojašnjavajući sistem funkcionisanja elektronske platforme E-zdravlja, koja trenutno uključuje 7 elektronskih servisa, Raičković je naveo da se razvoj ovog sistema svodi na svega 5,000 €. Uprkos svemu, ona je na prošlogodišnjem konkursu za izbor najboljeg rešenja raspisanog od strane Generalnog direktorijata Evropske komisije ušla u 8 najboljih rešenja u Evropi. ‒ Ono što nam je značajno i gura nas naprijed jeste da imamo apsolutnu podršku Menadžmenta Fonda. Fond je prepoznao razvojne šanse i digitalizaciju, odnosno kompletan integralni sistem kao nešto što ima veliku perspektivu, što nema granice u daljem razvoju ‒ zaključio je on.
Ne smije se zaostajati
Predsjednik Zdravstvenog komiteta u AmCham Crna Gora i direktor kompanije Hoffmann‒La RocheCG, dr Miloš Ičević pozdravio je inicijativu za otvaranje dijaloga na temu digitalne transformacije. Podsjećajući da je Američka privredna komora dala na značaju digitalizaciji otvaranjem posebnog komiteta, on je najavio internacionalnu konferenciju koja će se u septembru održati u Crnoj Gori. Pored političke facilitacije, planirano je da se u predstojećem periodu obezbijedi ekspertiza o digitalnoj transformaciji u Crnoj Gori. Ono u čemu bi trebalo izbjeći stigmatizaciju, po Ičeviću, jeste kolaboracija javnog i privatnog sektora. ‒ Kao proizvod tog procesa EU je prije neki dan predstavila inicijativu za farmaceutsku strategiju gdje je jedna od 4 ključne tačke digitalizacija i načini na koje farmaceutska industrija može da pomogne procese digitalizacije, od istraživanja ljekova i bržeg donošenja ljekova i vakcina na tržište, ali i kroz modernizaciju distributivnih kanala ‒ objasnio je on. Kao vid realizovane saradnje u tim domenima u nekim zemljama se vrše testiranja personalizovane dostave ljekova dronovima.
Analizirajući izazove u vezi sa realizacijom digitalne transformacije, dr Ičević je upozorio na posljedice postojanja digitalnog jaza. ‒ Ne smijemo da dozvolimo da sa svim tehnologijama budemo u zaostatku za naprednim svijetom, jer će u jednom trenutku on biti toliko velik da ga nećemo moći tako lako sustići. Prednost Crne Gore je što se radi o malom sistemu. Očigledno postoji dobra volja i već dobri primjeri koji su realizovani, tako da kontinuirana diskusija i rad na ovu temu može da dovede do toga da budemo izvrstan primjer u regionu ‒ rekao je on.
Prilika za razmjenu stavova
Slažući se u ocjeni da je potreba za modernizovanjem zdravstvenog sistema stvarna, učesnici panel diskusije bili su u prilici i da pokažu različite stavove u vezi sa sprovođenjem sistema transformacije. Ocijenjeno je da je ostvaren značajan doprinos, te da je revolucionarni period bio 2000-2005. Ukazujući na probleme sa kojima se suočava crnogorsko zdravstvo, konstatovano je da sistemu nedostaje oko 40% ljekara koji bi bili angažovani u sistemu primarne zdravstvene zaštite. Uočeno je da oni koji su zapošljeni na tom nivou uglavnom teže tercijarnom nivou, pa tako i nastaje potreba za angažovanjem nedostajućeg kadra.
U cilju povećanja efikasnosti i stabilnosti sistema iznešena je konstatacija da bi ljekarima na ovom nivou trebalo povećati plate, a smanjiti broj osiguranika. Iz prizme ljekara primarne zdravstvene zaštite upućen je apel da humanost medicine ne smije biti zanemarena. To je posebno uočljivo na nivou potrebe pacijenta da dođe u kontakt sa svojim ljekarom, koji će mu, vođen humanističkim principom svoje profesije, dati adekvatan medicinski savjet. U tom smislu izražena je i potreba za uvrštavanjem sistema palijativne njege u digitalizovani sistem zdravstva.
Anita Đurović
Dodajte komentar