Svjetski Dan reumatskog artritisa obilježen u Podgorici stručnim sastankom realizovanim uz podršku farmaceutske kompanije Pharma Swiss i saradnju Ljekarse komore CG, Udruženja reumatologa CG i Udruženja za pomoć oboljelima od reumatskih bolesti. O problemima u dijagnostici juvenilnog idiopatskog artritisa govorila je prim. dr Gordana Sušić, sa instituta za reumatologiju KC Srbije. Podpredsjednica Udruženja reumatologa CG dr Nataša Miketić predočila je dio rezultata primjene novih ljekova kod nas.
Povodom Svjetskog dana reumatskog artritisa, u Podgorici je održan stručni sastanak u organizaciji Udruženja reumatologa Crne Gore, Ljekarske komore Crne Gore i Udruženja za pomoć oboljelima od reumatskih bolesti, u cilju prevencije i adekvatnog liječenja pod pokroviteljstvom farmaceutske kompanije Pharma Swiss.
Ovaj sastanak pruža odličnu priliku da se sagledaju svi savremeni zahtjevi pacijenata, rekao je dr Đoko Jočić, predsjednik Ljekarske komore Crne Gore, pozdravljajući prisutne. On je posebno istakao da ne postoji visoka cijena određenog lijeka ukoliko njegova efikasnost u primjeni donese benefite pacijentu a time i društvu u cjelini.
Posebno je bilo zapaženo izlaganje prim. dr Gordane Sušić, sa Instituta za reumatologiju Kliničkog centra Srbije. Tema je bio juvenilni idiopatski artritis – dijagnostičke dileme u svakodnevnoj praksi. Doktorka Sušić podsjetila je da je riječ o zapaljivom reumatskom oboljenju koje se uglavnom javlja kod osoba starosti do 16 godina. Riječ je o skupu različitih kliničkih entiteta koje objedinjuje artritis, odnosno upala zglobova.
Za sada je poznato da kod genetski predisponiranih osoba, u sadejstvu unutrašnjih i spoljašnjih faktora kao što su trauma, stres i razne infekcije, dolazi do kliničke manifestacije ove bolesti. Poznato je da postoji šest definisanih grupa ovog oboljenja, a u sedmu se svrstava neklasifikovani artritis. On ne pripada ni jednoj jasno defnisanoj grupi ili ispunjava kriterijume koji važe za više od dvije grupe. Najozbiljniji oblik je sistemski artritis jer upalom mogu biti obuhvaćeni i drugi organi, što može ugroziti život djeteta. Glavni znak bolesti je visoka tjelesna temperatura koja se javlja jednom a rjeđe dva puta dnevno, nakon čega pada na normalnu vrijednost. Porast temperature najčešće traje po više sedmica. Uz navedeno, dolazi i do pojave blijedožutih ospi na koži, što može da podsjeća na boginje, rubeolu i druge slične bolesti. Ovo sistemsko oboljenje može dati promjene na srcu. Najčešće je riječ o upali srčane maramice – perikarditisu. Takođe, bolest se negativno može odraziti i na koštani sistem. Stoga se često može javiti i osteoporoza, kao i promjene na očima koje ako se ne otkriju na vrijeme u kasnijim fazama mogu dovesti do sljepila.
– Posebnu pažnju treba posvetiti edukaciji roditelja, ali i djece – kazala je prim. dr Gordana Sušić – jer je riječ o bolesti sa mogućim posljedicama tokom čitavog života. Naš zadatak je da pacijenti poprave kvalitet života, da se poboljšaju uslovi liječenja kao i da se razmjenjuju iskustva među roditeljima ali i sa ljekarima.
O iskustvima u liječenju reumatskog artritisa u Kliničkom centru Crne Gore, govorila je dr Nataša Miketić. S obzirom na to da se u Kliničkom centru Crne Gore od reumatoidnog artritisa liječe uglavnom odrasli pacijenti sprovedena je studija koja je obuhvatila 32-ije žene i 8 muškaraca, sa prosječnom starošću 47,23 godine i prosječnim trajanjem bolesti malo preko deset godina. Istraživanje je pokazalo da primjenom novih bioloških ljekova dolazi do značajnog smanjenja aktivnosti reumatoidnog artritisa kod ovih bolesnika, objasnila je dr Nataša Miketić.
– Naš cilj je da u skladu sa mogućnostima obezbijedimo podršku oboljelima, što podrazumijeva podizanje društvene svijesti i omogućavanje usvajanja zakonskih mjera kojima bi se poboljšao kvalitet života – istakla je na početku svog izlaganja Senka Stijepović, predsjednica Udruženja za zaštitu prava pacijenata oboljelih od reumatskih bolesti. Ona je na sastanku pročitala set preporuka sa prošlogodišnje Konferencije za reumatske i mišićno-koštane bolesti. Preporuke su obuhvatile šest polja djelovanja: reumatske i mišićno-koštane bolesti, kao prioritet u planovima zdravstvene politike, prava pacijenata na kvalitetnu zdravstvenu njegu i na potpunu uključenost u ekonomski i društveni život, ranu prevenciju i sve što na nju upućuje, na nalazima utemeljene tretmane i standardnu njegu, uključivanje pacijenata u osmišljavanje, implementaciju i ocjenu usluga zdravstvene njege kao i uvećanje sredstava namijenjenih istraživanjima.
Add comment