Povraćanje u toku djetinjstva

0
411

Jedan od najčešćih ozbiljnih problema koji se javljaju u periodu ranog odrastanja, jesu simptomi povraćanja. Ono može biti izazvano različitim reakcijama, udruženo sa raznim poremećajima, kako sa trivijalnim, tako i ozbiljnim. Najčešće je povezano sa gastroenteritisom, ali može da prati bilo koju drugu infekciju koja se vrlo često javlja kod djece, a to su: (upale srednjeg uva, pluelonefritis, meningitis…).

Valjalo bi praviti razliku između povraćanja i regurgitacije. Vraćanje malih količina tek progutane hrane za vrijeme hranjenja, ili ubrzo nakon hranjenja, naziva se regurgitacija. Potpuno pražnjenje želuca naziva se povraćanje. Ruminacija se odnosi na hroničnu regurgitaciju, pa ako se dogodi u periodu sa zastojem u razvoju onda valja misliti na psihološke činioce. Svi nagovještaji ove neprijatnosti upućuju nas na ozbiljno razmišljanje o problemu koji je naizgled bezazlen, ali ćemo ipak zaključiti da nekad, u alarmantnim situacijama, ovaj vid oboljenja ipak izazove i reakcije kad roditelji nijesu spremni da se sučele sa istim.

PRISTUP DJETETU KOJE POVRAĆA

U okviru anamneze ljekar bi mogao da pita:

1) Kako se dijete osjeća?

2) Kako izgleda povraćanje? (ukoliko se to odvija u vidu mlaza – kod stenoze pilorusa, pri kašlju – kod infekcije… )

3) Postoje li udruženi znaci? U okviru tjelesnog pregleda treba obratiti pažnju na znakove dehidratacije (nivo svijesti, upale fontonele i oči, suvoća sluzokože, suv i obložen jezik, sman­jena jedrina kože, oligurija). Treba uključiti i pregled trbuha i opšti pregled.

ČESTI UZROČNICI POVRAĆANJA 

Period dojenačkog razvoja: 1) gastroenteritis, 2) gastro-ezofagealni refluks, 3) pretjerano hranjenje, 4) anatomske opstrukcije – stenoza pilorusa, intususcepcija, opstrukcija crijeva, 5) sistemska infekcija, naročito meningitis.

Djetinjstvo: 1) gastroenteritis, 2) sistemske infekcije, 3) gutanje toksičkih supstanci ili lijekova.

Adolescencija: 1) gastroenteritis, 2) sistemska infekcija, 3) migrena, 4) bulimija.

ISPITIVANJA – KKS, urea, kreatinim, elektroliti i parametri zapaljenja – ultrazvuk, RN-metrija i gutanje barijum-sulfata

Najvažnije je procijeniti stanje hidriranosti. Obično je dovoljna nadoknada tečnosti putem usta. Rjeđe se poseže za intravenskom primjenom. Veoma je važno sprovesti higijensko-dijetetski režim, što prije svega podrazumijeva da se pola sata nakon povraćanja oboljelom ne pruža nikakva nadoknada putem hrane i pića! Nakon perioda odmora tijela od iscrpljenosti, preporučuje se konzumacija supe iz kesice, pirinčane vode, a radi nadoknade elektrolita može se uključiti i neki provjereno dobar preparat.

 

Piše: dr Mitar Šaranović

Dom zdravlja, Nikšić