Praćenje koncentracije glukoze u krvi

Mjerenje koncentracija šećera u krvi u kućnim uslovima predstavlja osnovni i neophodan uslov za uspješno liječenje šećerne bolesti. Redovno mjerenje koncentracija šećera u krvi:

• Pomaže djetetu, roditeljima i ljekaru u donošenju pravilne odluke o primjeni potrebnih doza, odnosno tipova insulina.

• Sprečava nastanak hipoglikemija, posebno onih koje nastaju noću.

• Pomaže razumijevanju uticaja određene vrste hrane, fizičke aktivnosti i stresogenih događaja na šećer u krvi (infekcije, strah, „nerviranje”).

• Pomaže u liječenju akutnih oboljenja djeteta u kućnim uslovima i upućuje na neophodnost mjerenja koncentracije ketona u urinu.

• Uz uslov postizanja bolje regulacije šećera u krvi, sman­juje se rizik od nastanka kasnih komplikacija dijabetes melitusa na očima, bubrezima i nervima.

ŠTA JE SVE POTREBNO ZA PRAĆENJE KONCENTRACIJA GLUKOZE U KRVI U KUĆNIM USLOVIMA?

Za uspješno izvođenje mjerenja koncentracije šećera u krvi potrebna je:

• Automatska lanceta – Služi za lakše dobijanje kapi krvi i treba da ima mogućnost podešavanja dubine uboda. Neophodno je da se lanceta mijenja poslije svakog uboda (odnosno svakog dana) čime se sprečava nastanak infekcija na mjestima uboda.

• Aparat glukometar – Omogućava očitavanje koncen­tracije šećera u krvi.

• Test trake – U glukometru određenog tipa mogu se koristiti samo trake istog proizvođača. Savremene trake kapilar­nom aktivnošću uvlače potrebnu količinu krvi koja je izuzetno mala.

KAKO SE MJERI KONCENTRACIJA ŠEĆERA U KAPI KRVI?

1. Prvo treba oprati ruke toplom vodom, jer to povećava protok krvi kroz sitne krvne sudove u koži. Dezinfekcija kože alkoholom treba da se izbjegava jer njegovi tragovi na koži mogu uticati na tačnost rezultata mjerenja.

2. Prije uboda lancetom površina kože treba da se osuši na vazduhu.

3. Lancetom se ubode bočna strana jagodice jer je to manje bolno od uboda u vrh jagodice prsta. U slučaju da se na površini kože odmah ne pojavi kapljica krvi, ruka treba da se ispruži duž tijela nadolje. Pojedini glukometri omogućavaju uzimanje kapi krvi i sa drugih mjesta, kao što su mesnati djelovi dlana, nadlaktica, butina ili list noge. U tim slučajevima lanceta treba da se podesi na najveću dubinu uboda, a mjesto uboda se prethodno protrlja da bi se povećao protok krvi.

4. Kap krvi se nanosi na traku (koja izvjesno vrijeme prije upotrebe treba da bude na sobnoj temperaturi) tako da se u potpunosti pokrije označena površina. Nedovoljna količina krvi na traci

jedan je od najčešćih uzroka netačnog mjerenja.

5. Očitavanje koncentracije šećera u krvi glukometrom izvodi se prema uputstvu proizvođača. U savremenim aparatima rezultat se očitava poslije veoma kratkog vremena.

KADA I KOLIKO ČESTO TREBA MJERITI ŠEĆER U KRVI?

U cilju odmora određenim danima, mjerenje se izostav­lja. U slučaju da dijete ne prihvata više pokušaja mjerenja šećera u krvi u toku dana, neophodno je da se samokontrola obavlja najmanje jedanput dnevno, ali uvijek u različito doba dana.

Najčešće se nivo šećera mjeri:

• prije doručka: Ovaj rezultat odražava koncentracije šećera u krvi u ranim jutarnjim časovima i na osnovu tog rezultata procjenjuje se doza večernjeg insulina srednjedugog dejstva (izofan insulin) ili insulinskog analoga dugog dejstva. Takođe, na osnovu tog rezultata prilagođava se i predstojeća doza insulina kratkog dejstva koji treba da se da prije doručka.

• prije ručka: Taj rezultat pomaže u odluci o tome da li je primijenjena jutarnja doza insulina kratkog dejstva korektna.

•prije večere: Ovaj rezultat odražava djelovanje jutarnjeg NPH insulina, odnosno insulina kratkog dejstva datog prije ručka. Takođe, odražava efekte poslijepodnevne fizičke aktivnosti (sport) ili poslijepodnevne užine. Test treba da se uradi najmanje dva časa poslije prethodnog obroka.

• prije večernje užine (obroka pred spavanje): Ovaj rezultat govori o tome da li je doza insulina kratkog dejstva datog prije večere korektna. Veoma je važan kod djece koja često imaju hipoglikemije tokom noći, zatim kod djece koja se igraju poslije večere i kod svih onih koji nisu dovoljno jeli za večeru. U slučaju da je koncentracija šećera u krvi niska, potrebno je u cilju sprečavanja pada šećera u krvi tokom noći da obrok pred spavanje sadrži veću količinu ugljenih hidrata i proteina od uobičajene.

poslije obroka: Mjerenje šećera u krvi poslije obroka korisno je za osobe koje dozu insulina prije obroka zasnivaju na količini ugljenih hidrata u obroku. Poželjno je da se mjerenje šećera poslije svakog obroka u toku dana praktikuje jedan do dva puta sedmično, a neophodno ga je najmanje dva puta mjesečno uraditi („cjelodnevni glikemijski profil”).

• Tokom noći: Mjerenje šećera noću posebno je važno za malu djecu, kao i djecu koja često imaju hipoglikemije noću. Veoma je važno da se mjerenje preduzme poslije intenzivne fizičke aktivnosti (npr. košarkaška utakmica ili igra napolju do kasno uveče u ljetnjim mjesecima). Najbolje vrijeme za mjerenje nije isto kod svih osoba. Kod nekih je to period od ponoći do 2 časa ujutro, a kod drugih su to rani jutarnji časovi.

• U školi: Mjerenje se obavlja u slučaju pojave znakova hipoglikemije ili kod djece koja ručaju u školi.

Iskustva brojnih centara u svijetu pokazuju da se us­pješnost glikemijske kontrole značajno poboljšava uporedo sa povećanjem broja mjerenja glikemije tokom dana.

 

Piše: dr Valentina Kalinić, spec.endokrinolog, Društvo za borbu protiv šećerne bolesti, Bar