Pravilna ishrana sportista – put ka vrhunskim rezultatima i očuvanju zdravlja u starosti

0
1244

sportistaZa svaku osobu pravilna i uravnotežena ishrana ključ je kvalitetnog života. Ljudi koji se profesionalno ali i rekreativno bave sportom, znaju da biranjem raznovrsnih namirnica održavaju optimalnan unos energije. Ambulante opšte, porodične medicine posjećuju i pacijenti kojima je sport profesija, a i rekreativci, što zahtijeva dodatna znanja i edukaciju izabranih doktora. Sportisti pravilnom ishranom treba da održe energiju, ojačaju imunitet, osjećaju se dobro i odlože premor poslije treninga ili utakmice. Kada bi jeli namirnice direktno uzete iz prirode bilo bi idealno, ali savremeni način života to ne dozvoljava. Nevjerovatan je uticaj ishrane na sadašnje i buduće zdravlje.

Za sve naše pacijente tri su glavna principa pravilne ishrane: uravnoteženost i raznolikost podrazumijevaju pravilan odnos dobro poznatih esencijalnih hranjivih materija, ugljenih hidrata, bjelančevina, masti, vitamina i minerala. Umjerenost je treći princip, uživajte u svim namirnicama i jelima.

Ali ishrana sportista ima odredjene specifičnosti u ishrani: 1) Energetske potrebe su veće od potreba osoba istih godina, pola, iste tjelesne težine i tjelesne visine, koje se ne bave sportom, 2) Intenzivan mišićni rad dovodi do nagomilavanja metaboličkih produkata, kisele reakcije i smanjenja alkalne rezerve u krvi i tkivima i smanjenje funkcionalne sposobnosti organizma, 3) Gubitak vode i soli, naročito Na-hlorida i vitamina (veće potrebe). Ovi naši pacijenti nekada prave i greške u ishrani, a najčešće su: – Preskaču obrok pred trening (prikupljanje goriva pred trening znači stvaranje zaliha glikogena, koji omogućava da vježbaju napornije, budu manje umorni i ne osjećaju glad). Kod profesionalnih sportista držati se poznatih namirnica i unositi dovoljno tečnosti. – Prevelika pauza pred obrok nakon treninga (u roku od 2 sata nakod treninga potrebno je konzumirati nešto ugljenih hidrata i proteina, da bi se dopunile zalihe energije u mišićima). – Previše proteina, a nedovoljno ugljenih hidrata (dijete bogate proteinima nisu dovoljne da zamijene ugljene hidrate, koji su važni za sve tipove vježbi, jer su oni gorivo našeg organizma). – I suprotno, zamjena obroka energetskim čokoladicama i napitcima (energetske čokoladice dopunjavaju zalihe ugljenih hidrata u mišićima, a sadrže manje proteima, i one nisu predviđene kao zamjena obroka, već kao užina). I rekrativci su upoznati da neredovni obroci, bez 2-3 lake užine, pravilno raspoređene između glavnih obroka, kao i preskakanje obroka, velike porcije, brzo unošenje hrane suviše termički obrađene, nije dobro za očuvanje optimalnog zdravlja.

Svaka sportska aktivnost ima svoje specifičnosti i zahtijeva individualni pristup, a zajedničko je svakoj aktivnosti oslobađanje stvorenih slobodnih radikala. I sama mlječna kisjelina je tvorevina stresa. Svima je poznato da sportska ishrana treba da posjeduje fiziološki dinamizam. Poboljšamo li ishranu, treba da prodje dovoljno vremena da se obnovi organizam, i da ona ispolji blagotvorni efekat. Svaki hranjivi sastojak pravu biološku funkciju ispoljava samo putem međuzavisnih interakcija tj. sinergizmom. Ako nedostaje jedan od činilaca u ishrani, ni ostali ne mogu da ispolje svoje dejstvo (kompletnost). Uostalom, svaki sportista posjeduje svoju biohemijsku individualnost. Nutricijske potrebe svake osobe su genetski različite, kao otisci prstiju.

Sve su ovo postulati ishrane sportista, na koji utiče i izbor načina života i nivoa treninga.

Zdravstveni radnici moraju insistirati da sportisti hranom unose u organizam čistu energiju, preko prijesne, zdrave hrane. Minerali, vitamina, esencijalne i druge aminokisjeline, hormone – jedino su tada u neporemećenom, prirodnom obliku.

Jedan od ciljeva sportske ishrane je i zadovoljstvo dijeljenja obroka sa drugima, jer kultura zajedničkog objedovanja pruža antioksidantno, protivupalno i blagotvorno psihosocijalno djelovanje.

Svako bavljenje sportom, i profesionalno i rekreativno,dobro je kada omogućava još duže življenje, bez velikih zdravstvenih tegoba. U profesionalnom sportu ključno pitanje je kako postići vrhunske rezultate sa lakoćom i na jednostavan način. Nijedan pehar, medalja i slava u bilo kakvoj vrsti sporta, nijesu vrijedni ako se uništava zdravlje. Ne smije se korisiti doping jer sport treba da bude zdrava aktivnost. Kada prođe vrijeme i naši sportisti daju maksimum u svom sportu, trebalo bi i dalje da ostanu zdravi, jer je to najveći uspjeh. Želja svakog sportiste je zadovoljstvo gledalaca na terenu, a pravilnom ishranom može postići maksimalnu izdržljivost i snagu, brzinu pokreta i ljepotu igre.

Fizička aktivnost bez programa ishrane, koji je podržava, sama sebe ograničava. Dobra ishrana ne stvara dobrog sportistu, ali će ga loša ishrana zasigurno učiniti lošim sportistom.

Piše:
Dr Ljiljana Đurović, spec.opšte medicine
Dom zdravlja Podgorica