[heading]Primarna zdravstvena zaštita djece najvažniji je segment ukupne brige o najmlađoj populaciji. Prevencija, pravovremena imunizacija i pomoć onima sa posebnim potrebama, mogu imati kjjučnu ulogu u sprečavanju pojave bolesti, poboljšanju stanja onih sa problemima i njihovoj bojjoj prilagođenosti.[/heading]
Seminar o primarnoj zdravstvenoj zaštiti djece održan je 13. decembra prošle godine, u organizaciji “Udruženja pedijatara Crne Gore” i “Instituta za bolesti djece”. Na skupu su eminentni pedijatri predstavili rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kroz prizmu tri teme. Prim. dr Vesna Strainović-Lalović govorila je 0 radu izabranih doktora za djecu, te obimu posla u podgoričkom Domu zdravlja kao najopterećenijem u Crnoj Gori. Dr Gordana Mandić predstavila je rad “Centra za djecu sa posebnim potrebama” u Podgorici, uz osvrt na poremećaje autističkog spektra, a pedijatar dr Paša Divanović govorila je o gojaznosti kod školske djece.
Otvarajući skup, direktor podgoričkog Doma zdravlja 1 član Upravnog odbora Udruženja pedijatara dr Nebojša Kavarić, kazao je da je u podgoričkim domovima zdravlja 2012. godine pruženo 276.000 usluga, te urađeno blizu 200.000 laboratorijskih analiza.
– Imamo oko 50.000 registrovane djece do 15 godina u Podgorici, kao i oko 7.000 onih do 18 godina. Postoje i oni koji nemaju pravo da se registruju kod izabranog pedijatra, ali imaju pravo na kompletnu zdravstvenu zaštitu. Svi segmenti pedijatrijske službe imaju izuzetnu saradnju i svima se pruža pravovremena i kvalitetna usluga. Pedijatrija je najzdraviji dio primarne zdravstvene zaštite – kazao je dr Kavarić.
Na jednog pedijatra oko dvije hiljade djece
Kod jednog pedijatra može se registrovati najviše do 2.000 djece, što je, kako je kazala dr Vesna Strainović – Lalović, veliki broj te zbog toga javljaju problemi u radu.
– U podgoričkom Domu zdravlja postoji šest gradskih i dva prigradska punkta u kojima radi 27 pedijatara. Kod njih je registrovano 48.456 djece ili prosječno po pedijatru 1.794, a taj broj zavisi od populacije koja gravitira jednom punktu. Na svim punktovima za godinu je pregledano ukupno 257.345 djece, a ako to podijelimo sa brojem pedijatara onda je svaki pojedinačno obavio oko 9.500 pregleda. Od ukupnih usluga koje mi pružamo na preventivu otpada 25,9 odsto, sa čim nijesmo zadovoljni jer standardi govore da bi to trebalo da bude 30 odsto. I ovo je jedan od pokazatelja da je broj pacijenata po pedijatru prevelik – kazala je dr Lalović, ističući da je skoro polovina ukupnih pregleda rezultiralo izdavanjem recepata – 47,5 odsto, a od toga najviše za antibiotsku terapiju, 22 odsto. To znači da je svaki peti pregledani pacijent dobio antibiotike. Oko 7 odsto njih je dobilo injekcije, 16 odsto je upućeno na laboratorijske analize, a na Rtg dijagnostiku 3,4 odsto. Hospitalizovano je 1,4 odsto pregledanih, a kod drugih specijalista upućeno je 15 odsto. Zadnjih nekoliko godina postoji i hitna medicinska pomoć za djecu, koja radi od 21 do 07 ujutru. Za pola godine pomoć je potražilo 3.896 djece, najviše zbog sindroma respiratornog trakta. Zbog visoke temper-arue dolazi čak 21 odsto, što je poražavajuće i treba imati u vidu da je dobar dio tih pacijenata ustvari sa manjom temperaturom, što nije za hitnu medicinsku pomoć. Dosta je problema sa gastroin-testinalnim traktom; oko 13 odsto, povrede 9 odsto, a problemi CNS-a 1,8 odsto. Iz hitne pomoći je u bolnicu upućeno 2,5 odsto – kazala je dr Lalović. Važan dio rada u primarnoj zaštiti je imunizacija, jer se kroz taj rad prati rast i razvoj djeteta i postiže zaštita od bolesti.
„Otkad navrše dva mjeseca pa dok ne krenu u školu djeca se vakcinišu u Domu zdravlja, a poslije se vakcinacija nastavlja u školama. U osnovnim školama je vakcinacija uspješna, a nešto je manje vakcinisanih u srednjim školama. Na uspješnost imunizacije utiče preopterećenost pedijatara, nedovoljan broj sestara u savjetovalištu, a zadnjih godina bilo je i nedostatka nekih vakcina. Problemi dolaze i od strane roditelja jer se neki ne odazivaju na poziv, a postoji i mali broj onih koji odbijaju da vakcinišu djecu. Ako se to zaista desi, mi to prijavimo Sanitarnoj inspekciji, jer je vakcinacija zakonska obaveza. Vakcinacija se već 14 godina uspješno sprovodi i u izbjegličkom naselju Vrela ribnička, gdje sada ima oko 1.400 djece. Njih smo vakcinisali standardnim vakcinama, ali i protiv gripa i hepatitisa A” – kaže dr Lalović, ističući da se velika pažnja posvećuje motivaciji roditelja, pa je zato spremljen i flajer u kome im je objašnjno šta je vakcinacija i kako da se ponašaju kada dobiju poziv da vakcinišu dijete.
Centar za djecu sa posebnim namjenama
Centar za djecu sa posebnim potrebama osnovan je prije sedam godina, a on je u sklopu primarne zdravstvene zaštite zbog toga što je uloga tog nivoa u ranom otkrivanju faktora rizika i prepoznavanju poremećaja ili znakova koji dovode do njih veoma velika.
Dodajte komentar