Preventivna stomatologija

0
558

Preventivna stomatologija se, kao što joj i samo ime kaže, bavi prevencijom, tj. sprečavanjem nastanka oboljenja zu­ba i mekih tkiva u predjelu usta. Vodeći se narodnom izrekom „Bolje spriječiti nego liječiti” stomatolozi se zalažu da, u okviru svojih mogućnosti, što više doprinesu prevenciji nastanka ovih oboljenja. Ovdje se prije svega misli na prevenciju karijesa koji, kao najrasprostranjenije oboljenje, predstavlja primarni cilj preventivne stomatologije. U tu svrhu upotrebljavaju se brojne mjere koje se sprovode ili na individualnom nivou (sprovodi ih svaki pojedinac kao što je npr. pranje zuba) ili na opštem nivou (sprovodi ih zajednica, npr. fluorizacija vode).

Osnovne mjere prevencije oboljenja usne duplje jesu one mjere koje treba da sprovodi svaki pojedinac i za koje ne treba znanje i iskustvo. U ove mjere prije svega spada:

LIČNA HIGIJENA

Ona u prevenciji oboljenja u ustima prije svega podra­zumijeva pravilno i redovno pranje zuba. Jedino se na ovaj način sa sigurnošću mogu spriječiti oboljenja tvrdih zubnih tkiva tj. karijesa kao i njegove komplikacije. Plak, koji se stvara poslije svakog obroka, se nagomilava na zubnim površinama i dovodi do stvaranja karijesa. Mehaničkim čišćenjem tj. pranjem zuba on se uklanja, čime se sprečava nastanak karijesa.

PRAVILNA ISHRANA

Pravilno i dobro razvijeni organizam daje najbolju zaštitu svim tkivima u usnoj duplji. Dobro mineralizovani zubi predsta­vljaju mnogo bolju osnovu za očuvanje njihovog zdravlja pa je samim tim i prevencija karijesa umnogome olakšana. Pod pravil­nom ishranom se, pored unošenja odgovarajućih količina minerala i vitamina, podrazumijeva i pravilna dijeta, tj. ishrana koja ne bi trebalo da se bazira na unosu ugljenih hidrata.

Pod dodatnim mjerama podrazumijevaju se sve one mjere koje se sprovode sa ciljem da se spriječi neko specifično oboljenje, tj. karijes, ortodontske anomalije i oboljenja mekih tkiva i parodoncijuma. Osim ovih mjera prevencije, odnosno sprečavanja nastanka, ovdje spadaju i mjere sanacije, odnosno liječenja, već postojećih oboljenja i anomalija sa ciljem prevencije nastanka drugih ili napredovanja postojećih oboljenja.

ZALIVANJE FISURA

Zalivanje fisura – predstavlja veoma efikasan način prevencije karijesa na bočnim zubima. Preporuka je da se ova preventivna mjera radi u uzrastu od 6 godina, i to neposredno nakon nicanja prvih stalnih molara kao i nakon nicanja ostalih bočnih zuba. Veoma je važno odraditi ovo neposredno nakon nicanja kako bi se mogućnost stvaranja karijesa smanjila na najmanju moguću mjeru.

Sama procedura nije mnogo zahtjevna i traje svega 15-ak minuta. Zub se prvo pripremi, što podrazumijeva uklanjanje mekih naslaga posebnom vrstom paste i nagrizanje grizne površine zuba kisjelinom (čime se omogućava vezivanje zalivača za zub). Nakom toga se, na tako pripremljeni zub, nanosi zalivač koji se vezuje posebnom lampom. Sam zalivač, nakon postavljanja na zub, u malim količinama ispušta fluor koji sprečava nastanak karijesa.

Zalivanje fisura predstavlja veoma efikasan i jednostavan način prevencije karijesa. Čuvanje stalnih molara od karijesa ima veliki značaj jer rani gubitak ovih zuba (kao posljedica komp­likacija nastalih od karijesa) dovodi do nastanka ortodontskih anomalija. Naglašavam da jednom zaliveni zubi nisu otporni na karijes do kraja života. Vremenom se zalivač skida sa zuba te ga je zbog toga potrebno s vremena na vrijeme mijenjati (jednom u nekoliko godina). Takođe naglašavam da zaliveni zubi nisu 100% otporni na karijes, tj. i pored toga što su zaliveni ove zube treba i dalje svakodnevno prati.

FLUOR

Prevencijom i liječenjem nastalih ortodontskih anomalija bavi se prije svega ortodoncija. Iako su neke ortodontske anomalije genetski predodređene, veliki broj anomalija javlja se uslijed ranog gubitka zuba i loših navika djeteta. Upravo zbog treba preduzeti mjere kojima će se spriječiti njihov nastanak.

Fluor je hemijski element koji, upotrebljen u malim ko­ličinama, sprečava nastanak karijesa. Ovu ulogu ostvaruje tako što se ugrađuje u gleđ zuba. Tako stvorena gleđ mnogo je otpornija na karijes od „obične” gleđi. Upravo zbog ovakve funkcije stoma­tolozi preporučuju unošenje ffuora u organizam za vrijeme trudnoće, tj. u periodu kada se formiraju zubne klice. Na taj na­čin se omogućava idealna koncentracija ffuora u krvi majke (a samim tim i fetusa) za izgradnju tvrdih zubnih tkiva koja su otpornija na karijes. Pri unošenju fuora najvažnije je da se on uzima u tačno određenim (malim) količinama. Preveliko unošenje dovodi do neželjenih efekata i trovanja organizma.

Fluorisanje zuba se vršii na dva načina. Prvi način je sistemski, kada se fuor unosi u organizam gdje se putem krvi doprema do zuba u razvoju, i lokalni, kada se fluor nanosi direktno na zube.