Kada je najbolje početi baviti se sportom?
Što ranije to bolje. Istraživanja pokazuju da najviše djece ulazi u sport u periodu između šeste i desete godine. Naravno, treba voditi računa o fizičkom, mentalnom i zdravstvenom stanju djece i odabrati im sport po njihovoj, a ne po mjeri roditelja, njihovih interesovanja, neostvarenih ambicija, popularnosti i finansijske dobiti koje taj sport donosi. Dakle, bez nepotrebnog opterećivanja izborom sporta. U krajnjem, djeca su najveći rasadnik budućih vrhunskih sportista koji, motivisani našim reprezentativcima, u njima već vide uzore i idole, sanjajući da će jednog dana i oni braniti nacionalne boje naše države! I da zaključim, samo zdrava nacija, rađa šampione!
Koji je značaj rekreativnog bavljenja sportom za zdravlje čovjeka?
U želji da uhvati korak sa vremenom i ubrzanim tempom života, čovjek se u toj trci nažalost sve manje kreće. A najmanje što bi mogao da uradi za sebe i svoje zdravlje, jeste upravo to, da se što više kreće. Za početak tu je brzo hodanje, kao provjereno najbolja fizička aktivnost za očuvanje zdravlja, naročito kod starije populacije. Šta više, samo pola sata dnevno neke sportske aktivnosti pomoći će nam da izbacimo negativnu energiju iz organizma, smanjimo nivo hormona stresa, a povećamo hormon sreće, povećamo mišićno, a smanjimo masno tkivo. Rekreativno bavljenje sportom jača i naš imuni sistem, smanjuje opasnost od srčanog udara, depresije, dijabetesa, a pozitivno utiče na san, krvni pritisak i regulaciju tjelesne težine.
Da ne govorim o tome da sportska rekreacija, ništa manje od aktivnog bavljenja sportom, pozitivno utiče na koncentraciju, samodisciplinu, orjentiše nas ka cilju i bolje organizovanom slobodnom vrijemenu. Pomenuo bih za kraj jedno istraživanje koje sam nedavno imao priliku da pročitam a koje je pokazalo koliko nam sportske aktivnosti mogu pomoći da se popnemo na vrh poslovne ljestvice. Stotinu vodećih ljudi iz poslovnog svijeta Velike Britanije pitali su o njihovim akademskim i sportskim uspjesima. Većina je odgovorila da su svoje upravljačke i liderske vještine stekli mnogo više na sportskom igralištu, nego tokom školovanja.
Završili ste profesionalnu karijeru, ali sigurno da ste i dalje fizički aktivni. Koliko dnevno izdvajate za fizičku aktivnost i šta Vam je najdraže osim vaterpola?
Sportom se više ne bavim aktivno, ali rekreativno i te kako. Gotovo svakodnevno svoj radni dan završavam vježbanjem u teretani, što mi pomaže da ostanem u dobroj formi i još boljoj fizičkoj i mentalnoj kondiciji. Dok, recimo vikendom, sebe znam često da počastim i plivanjem.
Dragan Novčić
Add comment