Savjeti za ishranu oboljelih od karcinoma dojke

0
36

Prim. dr Jadranka Lakićević, spec. onkologije

Klinički centar Crne Gore

 

Dr Sanja Lekić, spec. onkologije

Klinički centar Crne Gore foto

 

Dijagnoza karcinoma dojke kod većine oboljelih dovodi ne samo do zabrinutosti i straha nego i do brojnih pitanja i traženja  informacija i savjeta  o načinu ishrane, fizičkoj aktivnosti, upotrebi komplemenatarnih i alternativnih oblika terapije – svemu što bi dovelo do mogućeg izlječenja. Međutim, do sada dostupna znanja ne daju definitivne odgovore na sva ova pitanja. Ne postoji određen oblik ponašanja koji predstavlja čarobni način sprječavanja ponovne bolesti, ali se zna da zdrava ishrana, odgovarajuća fizička aktivnost, prestanak pušenja (uvođenje tkz.”zdravog načina života”) mogu doprinijeti povoljnijem ishodu maligne bolesti, unaprjeđenju vlastititog zdravlja i “osjećanju dobrog”.

ISHRANA

Ishrana je proces kojim se organizmu obezbjeđuju hranjive materije potrebne za njegovo funkcionisanje. Namirmice koje se svakodnevno koristie u ishrani sadrže različita jedinjenja: bjelančevine, masti, ugljene hidrate, vodu, vitamine i minerale. Hranljive materije iz namirnica  predstavljaju “gorivo” za izgradnju ćelija i sve tjelesne funkcije.

Pravilna ishrana je posebno važna kod onkoloških pacijenata, jer sama bolest i njeno liječenje mogu uticati na sposobnost oboljelog da uzima određene namirnice kao i mogućnost organizma da ih optimalno iskoristi.

Pravilna ishrana podrazumijeva korišćenje  raznovrsnih namirnica iz kojih se dobijaju  potrebne hranjive materije, kako bi se očuvalo vlastito zdravlje u periodu liječenja i nakon njega. U te hranjive materije spadaju  bjelančevine, ugljeni hidrati i masti, a organizmu su neopohodni I vitamini, minerali i voda.

Bjelančevine

Bjelančevine (proteini) su potrebne za rast, obnavljanje ćelija i dobar imunološki sistem. Ako tijelo ne dobija dovoljnu količinu bjelančevina, onda je potrebno duže vrijeme da se oporavi od bolesti, a i smanjena je njegova otpornost na infekcije. Važni izvori bjelančevina su nemasno meso, riba, meso od živine, mliječni proizvodi, orašasti plodovi, mahunarke i grašak.

Masti

Masti i ulja sačinjeni su od masnih kiselina. Tijelo ih koristi za rezerve energije, oblaganje ćelija i prenos nekih vrsta vitamina i minerala putem krvotoka.

Ako imamo na umu efekte masti na krvne sudove, srce i nivo holesterola, onda treba odabrati nezasićene masti: jednostruko nezasićene masti nalaze se u biljnim uljima kao što su uljana repica i maslinovo ulje. Zasićene masne kiseline se nalaze u namirnicama životinjskoga porijekla, kao što su meso, punomasno mlijeko i maslac. Ove masti treba izbjegavati. “Trans” (ili hidrogenizovane) masti se stvaraju  u procesu kojim se biljna ulja pretvaraju u margarin ili biljnu mast. Izvori trans masti su “grickalice” ili industrijski pripremljeni pečeni proizvodi načinjeni od djelimično hidrogenizovanog  biljnog ulja ili biljne masti (komercijalna peciva, kroasani i kolači). Ove masti ograničavaju sposobnost tijela da reguliše holesterol i treba ih izbjegavati koliko god je to moguće.

Ugljeni hidrati

Ugljeni hidrati su treća grupa hranjivih materija. Oni su osnovni izvor energije u tijelu. Ugljeni hidrati tijelu daju gorivo potrebno za fizičku aktivnost i pravilan rad organa. Najbolji izvori ugljenih hidrata su voće, povrće i integralne žitarice.

Integralne žitarice ili namirnice sačinjene od žitarica, sadrže hranjive materije cijelog zrna žitarica kao što su pšenica, zob, raž, ječam, proso. Ostali izvori ugljenih hidrata su hljeb, krompir, pirinač, tjestenina, kukuruz, grašak i pasulj.

Slatkiši (deserti, bomboni i pića sa šećerom), mogu  tijelo snabdjeti  ugljenim hidratima, ali su slab izvor vitamina i minerala. Oni pridonose broju unijetih kalorija, ali ne daju hranjive materije.

Voda

Voda ima izuzetnu važnost za zdravlje. Svim ćelijama našeg tijela potrebna je voda. Ukoliko se ne unosi dovoljna  količina tečnosti  ili ako se tečnost  izgubi zbog povraćanja ili proliva, može doći do dehidracije organizma. Određena količina vode dobija se iz hrane, ali se savjetuje unos oko 8 čaša od 2 decilitra vode dnevno, kako bi sve ćelije dobile potrebnu količinu tečnosti.

Vitamini i minerali

Vitamini (vitamin A, B, C i E) i minerali (gvožđe, kalcijum, jod, kalijum i natrijum) su hranjive materije koje su  organizmu neophodne u malim količinama. Većina njih se prirodno  nalazi u hrani.

ŠTA JE PRAVILNA ISHRANA?

Pod pravilnom ishranom se podrazumijeva raznovrsna hrana bogata hranljivim materijama.

U ishrani su neophodne četiri grupe namirnica:

  1. voće i povrće
  2. hljeb i žitarice od cijelog zrna
  3. mlijeko i mliječni prozvodi
  4. meso i jaja

Potrebno je  svakodnevno u ishrani koristiti namirnice iz  svake od navednih grupa, jer se na taj način u organizam unosi sve ono što je neophodno za njegovo pravilno funkcionisanje.

Ishrana tokom onkološkog liječenja

Na početku liječenja pacijent će biti upoznat sa vrstama planiranog onkološkog tretmana. Onkološki tretman obuhvata nekoliko vidova liječenja:  hriruško (različite vrtse operacija), zračenje (radioterapija), hemioterapiju, hormonsku terapiju, biološku ili imunoterapaiju.

Svaki ljekar koji učestvuje u tretmanu onkološkog pacijenta u obavezi je da upozna bolesnika sa  ciljevima i razlozima liječenja kao i mogućim neželjenim efektima koji mogu da se jave tokom njega.

Na sposobnost uzimanja hrane tokom onkološkog tretamna  mogu djelovati sljedeće propratne pojave: gubitak apetita,  mučnina, povraćanje, promjene u  čulu ukusa ili mirisa, promjene u usnoj šupljini, pojava proliva ili zatvora, osjećaj umora i  iscrpljenosti kao i gubljenje ili dobijanje na tjelesnoj težini.

Bilo koja od navedenih pojava može, ali ne mora da se  ispolji, a u kolikoj mjeri će  biti izražena zavisi od brojnih faktora  kao što su opšte stanje bolesnika, vrsta i proširenost tumora, vrsta  onkološkog liječenja, kao i druge bolesti koje  onkološki pacijent ima.

Potrebno je je da se pacijent, tokom liječenja,  zdravo i ispravno hrani, kako bi organizam funkcionisao najbolje što može. Osobe koje se hrane pravilno lakše se suočavaju sa neželjenim efektima  sprovedenog antikancerskog tretmana.

ISHRANA TOKOM HEMIOTERAPIJE 

S obzirom da hemioterapija predstavlja oblik liječenja koji bolesnicima zadaje najviše neprijatnosti, navedeno je nekoliko opštih informacija o hemioterapiji i ishrani tokom njene primjene.

Hemioterapija podrazumijeva primjenu ljekova koji uništavaju maligne ćelije ili sprječavaju njihovu diobu. Ovi ljekovi ne uništavaju samo maligne ćelije nego i zdrave ćelije, posebno one koje se brzo dijele: krvne ćelije, ćelije organa za varenje, korjena dlake, ćelije reproduktivnih organa. Iz tog razloga se javljaju neželjeni efekti hemioterapije. Najčešći neželjeni efekte koji su vezani za ishranu, a mogu se javiti tokom primjene hemioterapije kod karcinoma dojke su: gubitak apetita,  mučnina i povraćanje,   promjene u ukusu i mirisu hrane, ranice i bolovi u usnoj šupljini, promjene u pražnjenju crijeva  (proliv ili zatvor), porast tjelesne težine.

Od drugih neželjenih efekata hemioterapije treba imati u vidu pad broja krvih ćelija, u prvom redu leukocita, zatim krvhih pločica (trombocita) ili pojavu malokrvnosti.

KAKO SE HRANITI TOKOM HEMIOTERAPIJE?

Gubitak apetita

Gubitak apetita je jedan od najčešćih problema koji se javlja kao  posljedica hemioterapije. Ukoliko traje duže, može da izazove umor, slabost organizma i gubitak tjelesne težine.

Kod gubitka apetita:

  • Uzimati manje porcije više puta u toku dana, a ne 3 glavna velika obroka;
  • Izbjegavati tečnost uz obroke. Najbolje je uzimati tečnost samo između obroka;
  • Ponekad kratka šetnja prije obroka može poboljšati apetit;
  • Uzimati omiljenu hranu u bilo koje doba dana.

Mučnina i povraćanje

Mučnina uzrokovana hemioterapijom se može  javiti istog dana nakon primjene terapije i/ili može trajati nekoliko dana. Za smanjenje i eliminisanje mučnine i povraćanja:

  • Uzimati hranu 6 do 8 puta dnevno (preporučuje se suva hrana kao što su krekeri, tost, kifle);
  • Izbjegavati jaku, masnu, vruću i začinjenu hranu, kao i hranu koja ima jake mirise;
  • Izbjegavati namirnice koje su pretjerano slatke;
  • Unositi dosta tečnosti kako bi se spriječila dehidracija: lagane čorbe, blagi čajevi, voda;
  • Obratiti se ljekaru kako bi preporučio ljekove koji sprječavaju i ublažavaju mučninu i povraćanje;
  • Prije primanja hemioterapije obavezno pojesti lak obrok (kiflu, tost ili slane krekere);
  • Kod neprijatnog ukusa u ustima, koristiti tvrde bombone sa aromom mentola ili limuna;
  • Kod povraćanja piti što više tečnosti i što je češće moguće (čaj, bistre supice).

Ranice i bolovi u usnoj šupljini

Ranice i bolovi u usnoj šupljini nastale kao posljedica hemioterapije, mogu onemogućiti normalnu ishranu. Kako bi se ublažile ove tegobe, pored ispravne i svakodnevne higijene usta, voditi računa i o sljedećem:

  • jesti mekanu hranu koja je pogodna za žvakanje i gutanje, kao što su: mekane voćke (banana, dinja, različiti kompoti), pasirane breskve, kajsije i kruške, mladi sir,
  • koristiti blender za pasiranje povrća (krompir, grašak, šargarepa) ili sjeckati hranu na što sitnije djelove,
  • izbjegavajte tvrdu, grubu ili suvu hranu (svježe povrće, tost, krekere),
  • izbjegavati hranu koja je začinjena ili kisela, kao i kiselo voće i sokove (limun, pomorandža, grejpfrut),
  • konzumirati tečnost pomoću slamčice,
  • hrana treba da je hladna ili mlaka (vruća i topla jela mogu iritirati osjetljivu sluzokužu usne šupljine),
  • vlažiti usta malim kockama leda ili voćnim sladoledima.

Dijareja (proliv)

Onkološki tretman i pojedini ljekovi mogu da oštete ćelije sluzokože želuca i crijeva. Hrana i tečnost tada brzo prolaze kroz crijeva i organizam ne može da apsorbuje dovoljno hranljivih materija, vitamina, minerala i vode. Tri ili više tečnih ili vodenih  stolica dnevno smatra se dijarejom. Ukoliko je nekontrolisana, može dovesti do gubitka tečnosti (dehidracija), gubitka težine, lošeg apetita i opšte slabosti.

Kod pojave dijareje izbjegavati hranu bogatu biljnim vlaknima, kao što su: voće i sirovo povrće, integralne žitarice, mahunarke (pasulj i grašak). Treba izbjegavati hranu bogatu mastima, poput pržene i masne hrane.

Kod pojave dijareje:

  • Piti dosta čaja, poželjno je da bude sobne temperature;
  • Popiti najmanje 1 šolju tečnosti nakon svake tečne stolice;
  • Jesti male, česte obroke i užine tokom dana;
  • U ishranu uvesti bareni krompir, pirinač kuvan u void;
  • Izbjegavati masnu, prženu, začinjenu ili veoma slatku hranu;
  • Piti i jesti hranu bogatu natrijumom (so), kao što su: čorbe, supe, krekeri;
  • Izbjegavati mlijeko ili mliječne proizvode.

Zatvor

Ljekovi protiv bolova, izmijenjene navike u ishrani, kao i manjak fizičke aktivnosti, mogu usporiti rad crijeva i onemogućiti  da stolica nesmetano prolazi kroz crijeva,  što dovodi do zatvora (obstipacije).  Kod pojave zatvora uzimati  hranu bogatu biljnim vlaknima, piti dosta tečnosti u toku dana, jesti redovno i povećati fizičku aktivnost, ako je moguće.

  • Uzimati tople čajeve, toplu limunadu, tople sokove (topli napici mogu da stimulišu stolicu);
  • Jesti suve šljive;
  • Sredstva i ljekove za izazivanje stolice koristiti samo u dogovoru sa ljekarem (ne na svoju ruku).

UTICAJ HEMIOTERAPIJE NA KRVNE ĆELIJE

Smanjeni broj leukocita (bijelih krnih zrnaca)

Hemioterapija može da izazove smanjivanje broja bijelih krvnih zrnaca, što povećava mogućnost infekcije.

Savjeti i preporuke

  • Redovno prati ruke mlakom vodom i sapunom, naročito prije spremanja hrane, kao i prije i nakon jela;
  • Provjerite rok trajanja namirmica (ne uzimati one čiji je rok trajanja istekao);
  • Voće i povrće oprati temeljno, pod mlazom vode;
  • Kuvati/peći meso i ribu temeljno;
  • Izbjegavati rovita jaja, sirovu ribu (suši) ili školjke;
  • Izbjegavati skupove, gužve u zatvorenim prostorijama i inficirane osobe.

Pad broja trombocita (krvnih pločica)

Hemioterapija može da dovede do pada broja trombocita (krvnih pločica), ćelija koje učestvuju u procesu zgrušavanja krvi. Ukoliko se pojave modrice ili crvene tačkice na koži, krvarenje iz nosa, desni, krv u stolici ili mokraći, ili pak vaginalno krvarenje, potrebno  je javiti se svom ljekaru, koji će procijeniti da li su navedene pojave vezane za smanjenje broja trombocita i preporučiti odgovarajuću terapiju.

Anemija (malokrvnost)

Anemija je stanje kada postoji manjak crvenih krvnih ćelija (eritrocita) i hemoglobina, što za posljedicu ima smanjenje dopremanja kiseonika do tkiva. Anemija se može manifestovati u vidu  slabosti, malakslaosti  i bržeg zamaranja.

Kod simptoma anemije:

  • konzumirati namirnice bogate gvožđem: iznutrice, crvena mesa, jaja (2-3 puta nedjeljno), sjemenke bundeve, badem, pšenične klice, kakao, pasulj, lisnato zeleno povrće,
  • Uzimati kupine, borovnice i cveklu.

Porast tjelesne težine

Neke osobe tokom onkološkog liječenja dobijaju na težini. Povećanje tjelesne težine može biti rezultat povećanog unosa hrane, jer nekima to pomaže da prebrode mučninu koja se javlja kao posljedica terapije. Može nastati zbog smanjenja fizičke aktivnost ili  zbog uzimanja određenih ljekova.

Kod porasta tjelesne težine:

  • Preporučuje se svakodnevna šetnja, uz prethodnu konsultaciju sa ljekarom;
  • Smanjiti porcije, posebno visokokaloričnih namirnica;
  • Uzimati ribu, piletinu ili pasulj i grašak umjesto crvenog mesa (kod crvenog mesa koristiti  ono sa  manje masnoće);
  • Ograničiti unos hrane sa visokim sadržajem prerađenih ugljenih hidrata (peciva, slatkiši, namirnice sa vještačkim zaslađivačima);
  • Umjesto slatkiša, uzimati povrće i voće;
  • Koristiti mliječne proizvode sa niskim procentom masti (1% mlijeko, jogurt, mladi sir);
  • Izbacitu maslac, majonez i druge masnoće;
  • Kuvati ili peći meso (umjesto prženja u ulju);
  • Ograničiti uzimanje hrane između obroka;
  • Ograničiti ili potpuno izbaciti unos zaslađenih bezalkoholnih pića (Koka-kola, Fanta i sokovi sa vještačkim zaslađivačima).

Korisni savjeti

  • Tokom dana uzimati nekoliko malih obroka i međuobroka umjesto tri velika;

  • Jesti hranu koja je “zdrava”;

  • Za bolji apetit od pomoći mogu biti lagane vježbe ili kraća šetnja prije obroka;

  • Tečnost uglavnom treba piti između obroka, a ne uz obrok. Ako se tečnost pije uz obroke, može doći do osjećaja sitosti.

Ishrana nakon onkološkog liječenja 

Pravilna ishrana pomaže da se povrati snaga nakon liječenja i da se pacijent generalno bolje osjeća. Pravilnom ishranom može se smanjiti rizik od pojave nekog drugog malignog oboljenja ili drugih hroničnih bolesti kao što su  kardiovaskularne ili šećerna bolest.

  • Jesti raznovrsnu hranu iz svih grupa namirnica;
  • Savjetuje se najmanje 2½ šolje voća i povrća svakoga dana (rapoređenih u 5-7 obroka);
  • Uzimati hranu bogatu vlaknima, kao što su hljeb od cijelog zrna i žitarice;
  • Smanjiti količinu masti u obrocima (kuvati meso, peći ga u rerni ili teflonu, umjesto pohovanja i prženja u ulju)
  • Ograničiti unos crvenog masnog mesa (govedina, svinjetina, jagnjetina);
  • Izbjegavati dimljene proizvode od mesa kao i sve vrste mesnih prerađevina, zbog prisustva kancerogena iz dima, visokog sadržaja masnoća, aditiva i dr.
  • Ograničiti unos soli i voditi računa da usoljene namirnice, turšija i mesne prerađevine najčešće sadrže velike količine soli;
  • Odabrati mliječne proizvode sa niskim sadržajem mliječnih masti – mliječni proizvodi su važan izvor kalcijuma (ostali izvori su riba i hrana biljnog porijekla);
  • Alkohol se ne preporučuje – ograničiti alkohol na ne više od 1 čašice pića dnevno za žene i 2 za muškarce.

“Neka hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek tvoja hrana.” Hipokrat

Ne zaboraviti na fizičku aktivnost!

Fizička aktivnost  je od  višestruke  koristi. Pomaže u održavanju mišićne mase, snage, izdržljivosti i jačine kostiju. Može pomoći u smanjivanju depresije, stresa i zatvora.

Fizička aktivnosti ima značaj ne samo u prevenciji malignih oboljenja, nego predstavlja i jedan od važnih uslova oporavka kad se bolest dogodi. Svaka fizička aktivnost treba da predstavlja zadovoljsvo, a ne napor i neprijatnu obavezu. U svakodnevnom životu se i bez velikog napora može biti fizički aktivan, na primjer korišćenjem stepeništa umjesto lifta, vožnja bicikla umjesto vožnje automobilom. Svima  se preporučuje  umjerena fizička  aktivnost kao što je hodanje pet ili više dana u sedmici najmanje 30 minuta. Može se početi sa 5 do 10 minuta svakoga dana, te prema mogućnostima to vrijeme produžiti i više od 30 minuta.

  • Svakoga dana unositi najmanje 400 grama različitog svježeg voća i povrća

  • Hranu uzimati  najmanje pet puta dnevno

  • Održavati odgovarajuću tjelesnu težinu

  • Biti svakodnevno fizički aktivan

  • Prestanak pušenja!

  • Alkoholna pića se ne preporučuju