– Putovao ugledni književnik Branko Ćopić (1915-1948 ) avionom. Vrijeme loše, avion se trese. Da bi odagnao strah, Ćopić spjeva pjesmicu: „Bože, iže jesi na nebesi / ako mi se što god desi / ti udesi da ja padnem / u naručje stjuardesi.“
– Znameniti srpski satiričar Duško Radović (1922-1984) savjetuje: „Ulažite u stomak! To ulaganje daje brze i vidljive rezultate. Ulaganje u glavu je dugoročno i neizvjesno.“
– Djevojka je imala veoma jaku zubobolju, ali se bojala da ode kod stomatologa. Ipak, otišla je odmah u ordinaciji, sjedajući u stolicu, rekla doktoru: ne znam da li mi je strašnija pomisao na to da mi liječite zub ili da imam bebu? Samo se odlučite šta ćete, pa da prilagodim stolicu – odgovori joj stomatolog.
– Boravili na farmi Kalvin Kulidž (1872-1933) trideseti predsjednik SAD i njegova supruga. Prva dama je primijetila da jedan pijetao može više od deset puta na dan, na šta je dobacila osoblju: „Molim vas, recite to predsjedniku“. Kad su mu prenijeli poruku upitao je: „Ista kokoška svaki put?“ „Oh, ne, gospodine predsjedniče, svaki put druga“. A predsjednik će: „Recite to gospodji Kulidž.“
– Vinston Čerčil ( 1874-1965 ) britanski premijer za vrijeme Drugog svjetskog rata, imao je stalno kod sebe dvije zubne proteze, „za svaki slučaj“. Sin Čerčilovog stomatologa Najdžel Kadli, rekao je u jednoj TV emisiji da je čuveni premijer znao da u bijesu ispljune protezu kada bi novosti s fronta bile loše: „Moj otac je govorio da se prema „putanji“ proteze u prostoriji moglo zaključiti kakvi su bili rezultati na frontu. (Prije nekoliko godina, 2011-te, zubna proteza Vinstona Čerčila prodata je na aukciji u Londonu za blizu 19.000 eura).
– Srednjovječni gospodin vježbajući u teretani spazi zgodnu mladu ženu, pa upita trenera: „Na koju bi spravu trebalo da odem da je impresioniram“? Trener ga odmjeri od glave do pete i kaže: „Probajte s bankomatom, tu je na ulazu.“
– Poznati svjetski revolucionar Pablo (doživio stotu godinu) dao je recept za dugovječnost kazavši: „S godinama smanjite ishranu, šetajte svaki dan bar jedan sat, svaki dan naučite jedan odlomak napamet, jer zaborav je predvorje smrti, i svaki dan imajte erotsku želju… A da li ćete je ostvariri to je druga stvar.“
– „Za ljubav je potrebna upornost“ – reče mrav i podiže stonogi drugu nogu.
– Dvojica prijatelja, u već poodmaklim godinama, žale se jedan drugome na loš san. „Dugo sam budan noću, nikad da zaspim“, reče jedan. „Ja brojim do tri i utonem u san“, na to će drugi. „Zar samo do tri?“ začudjeno će prvi. „Po nekad i do pola četiri“ – pojasni drugi.
Možda će i ovo nekoga nasmijati. Razgovaraju dvoje srednjoškolaca:
„ Hejtujem te što mi nisi lajkovao status na fejsu!“
„ Sori, ali nisam u fulu ovih dana.“
„ Ma, ok je, iščiliraj.“
Evo i još nekih zanimljivih i mudrih izreka znamenitih ličnosti o smijehu
–„Smijeh je osjećaj iznenadnog blaženstva.“ (Hobbs,1588-1679, engleski filozof)
-„Smijeh je čista radost.“ (Spinoza 1632-1677, veliki holandski filozof)
– „Smijeh ne može biti izvještačen, tj. ako se ne javi spontano, onda to nije pravi smijeh.“ (Stendal, 1783-1842, francuski književnik).
– „Ništa tako moćno, tako snažno ne otkriva čovjekovu narav kao smijeh.“ (Gete,1749-1832, njemački filozof, književnik i naučnik).
-„Koristite svaku priliku za smijeh. To je najjeftiniji lijek.“ (Lord Bajron,1788-1824, engleski pjesnik).
– „Smiješno je ne smijati se.“(Akademik dr Dušan Kosović). Mnogi humoristi kažu da smijeh čisti organizam od štetnih materija, kao što su pakost, zavist,egoizam…
Možda je jednu od najboljih ocjena o značaju i važnosti smijeha dao Dostojevski, sjajni poznavalac ljudske duše: „… ako želite da prozrete čovjeka i da upoznate njegovu dušu, ne posmatrajte kako ćuti ili kako govori, ili kako plače, ili čak kako se uzbuđuje plemenitim idejama, nego bolje da pogledate kako se smije. Ako se dobro smije, znaj to je dobar čovjek.“
I još jednom. Smijte se ljudi. Što češće!
Piše: prim. mr sci dr Slobodan V.Radonjić,
spec. za oralnu hirurgiju
Add comment