U uslovima dermatovenerološkog centra, sa mogućnostima obavljanja intervencija iz oblasti estetske dermatovenerologije, dermatohirurgije i kozmetologije, posebno u ljetnjem periodu, u vrijeme izlaganja tijela suncu i pogledima ostalih osoba, često se na konsultativne preglede javljaju pacijenti (uglavnom pacijentkinje) sa pitanjima vezanim za problem strija ! Kako ovaj problem muči veoma široku populaciju – 9 od 10 žena, 90% trudnica, 70% djevojčica u razvoju, 40% dječaka adolescenata, najčešće onih koji se bave sportom, vrijedno je osvrnuti se na ovu, na izgled manje značajnu problematiku.
Strije ne izazivaju značajan medicinski problem, ali mogu predstavljati značajan stres za osobu koja ih ima, slično kao i celulit (o kome je već bilo riječi).
Strije su vrsta ožiljka kože koji podrazumijeva gubitak boje, tačnije linearni dermalni ožiljak sa epidermalnom atrofijom. Nastaju kao posljedica kontinuiranog i progresivnog rastezanja kože udruženog sa rapidnim rastom ili promjenama – prekomjernim dobijanjem ili naglim gubitkom težine, u nekim slučajevima nastaju pod uticajem velike sile povlačenja kože koja prelazi moć elastičnosti dermisa, ali ponekad i pod uticajem nekih bolesti i terapeutskih modaliteta.
Strije su takođe i generalni termin koji se odnosi na imenovanje tankih, uskih žljebova i kanala ili tanke linije i trake koje su međusobno paralelne i nalaze se u blizini. Medicinski termini za ove promjene su: striae distensae, striae atrophicans, striae vergetures, striae cutis distensae, striae gravidarum, lineae atrophicae, lineae albicante, engleski: stretch marks.
Strije se javljaju kod trudnica, zbog dobijanja na težini i uvećanja pojedinih dijelova tijela, na donjem dijelu stomaka, grudima, stražnjici i bokovima, posebno u šestom i sedmom mjesecu trudnoće, kod adolescenata u vrijeme naglog rasta, posebno na koži bedara i bokova, u glutealnom dijelu i grudima kod djevojčica, kao i u lumbosakralnom dijelu tijela dječaka, kod sportista (bodi bildera) na unutrašnjim i spoljašnjim stranama nadlaktica.
Pri naglom gubitku na težini dolazi do brzog povlačenja masnoća neposredno ispod kože, što dovodi do stvaranja ulegnuća na koži i rezultira njenim razvlačenjem i skupljanjem. Naglo mršavljenje dovodi i do promjene nivoa vitamina i nutritijenata, što rezultira suvom kožom sklonijom oštećenjima. Takođe, produžena terapija oralnim ili topikalnim kortikosteroidima, Kušingov sindrom sa pojačanom adrenokortikalnom aktivnošću, šećerna bolest, Ehlers-Danlosov sindrom ( hiperekstenzivnost i fragilnost kože) mogu dovesti do pojave strija. Genetski faktori mogu igrati ulogu u nastanku strija, ali to nije do kraja razjašnjeno.
Faktori koji dovode do stvaranja strija slabo su razumljivi. Jedna teorija glasi da su strije rezultat rupture vezivnog tkiva. Takođe je uočeno da se strije mnogo lakše pojavljuju na koži koja ima veću proporciju rigidnog unakrsno postavljenog kolagena. Takođe, promjene u ćelijama i ekstracelularnom matriksu koje određuju klinički fenotip strija nisu do kraja istražene.
Strije, izdužene, nekoliko milimetara široke, različito dugačke brazde na koži, nastaju zbog stanjenja površinskog sloja kože i promjena u strukturi vlakana elastina i kolagena u dubljim slojevima kože čija je funkcija da koži pomažu u zadržavanju oblika. Patohistološki, u ranim stadijumima dominiraju inflamatorne promjene. U dermisu je prisutan edem sa perivaskularnim limfocitnim infiltratom. U kasnijim stadijumima istanjuje se epidermis, a uočava se i gubitak rete ridgesa. U dermisu se, paralelno sa epidermisom, nalaze tanki, gusto pakovani snopovi kolagena u nivou papilarnog derma. Elastične grupice pokazuju prekid i retrakciju elastičnih vlakana u retikularnom dermu. Prekinuta elastična vlakna uvijaju se na stranama strija formirajući karakterističan izgled.
Skenirajući električni mikroskop pokazuje ekstenzivno zamršena uvijena elastična vlakna sa slučajnim, nepravilnim rasporedom, za razliku od normalne kože koja u regularnom rasporedu ima debela elastična vlakna. Transmisioni elektronski mikroskop pokazuje, međutim, ultrastrukturu elastičnih i ibroznih vlakana identičnu kod strija izmijenjene kože i zdrave kože.
Klinički, rane strije se uočavaju kao spljoštene, istanjene, malobrojne ružičaste, crvenkasto-smeđe ili tamnosmeđe linije koje tek dobijaju ljubičastu nijansu i često svrbe. One postepeno prerastaju u dugačke i široke linije zagasito crvene boje (striae rubra). Površina strija može biti izbrazdana. Zrele strije su bijele, sedefaste, ulegnute, nepravilnog izgleda, sa dužom osovinom paralelnom sa linijama tenzije kože (striae alba). Obično su duge nekoliko centimetara i po 1-10 mm široke. Postepeno, neke strije mogu izblijediti i postati manje vidljive. Prirodna evolucija strija identična je sa procesom formiranja ožiljka i zarastanjem rane.
Strije izazvane Kušingovim sindromom tanje su, pliće i svjetlije su boje od strija izazvanih ostalim uzrocima. Kada pacijent primijeti strije, pri postavljanju dijagnoze treba obratiti pažnju na sljedeće anamnestičke podatke: da li uzima neke lijekove ili koristi kortikosteroidni krem, da li ima neke druge simptome i sl. Striae distensae treba razlikovati od linearne fokalne elastoze, cutis laxa, anetoderme.
TERAPIJA je, prema najnovijim studijama, mnogo efikasnija u ranim stadijumima (striae rubra) nego u kasnijim stadijumima (striae alba), kada samo nekoliko terapeutskih modaliteta daje rezultat, mada se potpuna rezolucija promjena ne može postići nijednim poznatim terapeutskim postupkom!
U ranim stadijumima (striae rubra) preporučuje se intenzivno hidriranje promjena i upotreba vitamina C, voćnih kisjelina, retinola. Strije se mogu minimalizovati hidratantnim kremama. Ulje u kombinaciji sa vitaminom E, koje pomaže opštem stanju kože, može smanjiti vidljivost strija. Vitamin A takođe odlično omekšava kožu. Kozmetičari preporučuju i upotrebu ružinog ulja, mlijeka za tijelo koje sadrži voćne kisjeline (alfa i beta hidroksikisje-line), seruma na bazi koštica grožđa, avokada i jojobe, kokoa butera, vitamina D, gelove na bazi ekstrakta Centella asiatica i drugih ljekovitih biljaka, uz primjenu mlijeka za regeneraciju sa vitaminima, pantenolom, biljnim ekstraktima, alantoinom, hidroliziranim kolagenom, hijaluron-skom kisjelinom, elastinom, flastere za lokalnu upotrebu koji sadrže ekstrakte korijena sladića … Ove i mnoge slične kozmetičke i kozmeceutske procedure imaju za posljedicu hidriranje kože i povećavanje njene elastičnosti, što može pozitivno uticati na vidljivost strija – bez terapeutskog efekta. Ovakvi preparati uglavnom djeluju na površni sloj kože, a ne na papilarni i retikularni derm gdje se odigravaju patološki mehanizmi nastanka strija !
Dermatološki prihvatljive rezultate daje lokalna primjena tretinoina, ali i adapalena i tazarotena. Treba naglasiti da je primjena ovih preparata kontraindikovana kod trudnica i dojilja, posebno na većim površinama, zbog neispitanosti teratogenog djelovanja.
Topikalni retinoidi remodeliraju hipertrofične ožiljke, poboljšavaju površinu ožiljka, boju i elastičnost. Tretinoin u koncentraciji 0,05% poboljšava stanje hipertroičnih ožiljaka, smanjujući proliferaciju ibroblasta, utiče na smanjivanje ranih stadijuma aktivnih strija izazivajući ljuštenje postojećih promjena.
NASTAVIĆE SE…
Piše: dr Olivera Kovačević, spec. dermatovenerolog
Add comment