[heading size=”5”]Sedma crnogorska konferencija o kontroli pušenja koja je u julu ove godine otpočela u KIC-u “Budo Tomović” u Podgorici imala je nastavak u vidu naučnog skupa organizovanog 29. jula. U svojstvu predavača na ovom skupu nastupila je dr Gordana Reljić, direktorica Specijalne bolnice za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić” u Brezoviku (Nikšić). Tema njenog izlaganja bila je Pušenje i maligne bolesti, sa posebnim osvrtom na karcinom pluća. Organizatori skupa bili su Crnogorsko društvo za borbu protiv raka i Odjeljenje za rodnu ravnopravnost.[/heading]
Opredijelivši se za svestrano osvjetljavanje problema karcinoma, te projekciju statističkih podataka dr Gordana Reljić, specijalista interne medicine, pružila je priliku brojnoj publici prisutnoj na predavanju da se suoči sa trenutno aktuelnim problemima zdravstvenog statusa populacije u Crnoj Gori. Onima čiji nazori nijesu zastrti opojnom duvanskom zamkom sasvim je jasno o kakvom je problemu riječ i na kakav način treba djelovati. Obeshrabruje, međutim, činjenica da jako veliki procenat naše populacije sačinjavaju pušači, prvi u redu krivaca za nastanak karcinoma pluća. Jedan od razloga kojima se potencira značaj ove teme nalazi se u humanoj namjeri da se upornim predočavanjem činjenica utiče na promjenu takvog stanja u društvu u kom živimo.
Među malignim bolestima, po riječima dr Reljić, karcinom pluća predstavlja definitivno dominantnu dijagnozu. – To je – tvrdi ona – maligni tumor koji je vrlo loše prognoze i skromnih mogućnosti liječenja. Mali broj pacijenata preživljava duže od 5 godina, tako da je stopa mortaliteta identična sa stopom morbiditeta, što je jedan vrlo tužan podatak.
Karcinomi pluća se, podsjetila je dr Reljić, grupišu u 4 vrste: skvamozni – planocelularni karcinom; adenokar-cinom; makrocelularni karcinom i mikrocelularni karcinom. Svi imaju poseban karakter. 40-50% svih karcinoma sačinjava planocelularni karcinom. Ovaj tip tumora karakteriše se lokalizacijom u gornjim i unutrašnjim režnjevima, u parenhimu i dosta sporo daje metastaze u organizmu. Adenokarcinom se javlja u 12-15% slučajeva.
Za ovaj oblik karakterističan je jako brz nastanak metastaza. Ovo je vrlo agresivan tumor od kog mnogo češće obolijevaju žene. Najmanje je zastupljen makrocelularni karcinom. Mikrocelularni karcinom predstavlja najmaligniji oblik. On je biološki najagresivniji. Već u momentu dijagnostikovanja, posjeduje metastaze u udaljenim djelovima tijela.
Nepovoljan terapijski podatak predstavlja činjenica da 90% slučajeva pacijenata koji dođu u Bolnicu u Brezoviku ima razvijenu kliničku sliku bolesti. Simptomi bolesti, prema navodu dr Gordane Reljić, su: kašalj – najčešći, prvi i simptom koji najduže traje, a može da bude suv ili produktivan; iskašljavanje sukrvičastog ili krvavog sadržaja; dispnea – otežano disanje (pogotovu pri fizičkim naporima); rijetko se javlja i bol u grudima. Česta je promuklost, kao posljedica širenja tumora u grudnom košu i pritiskivanja živca koji se naziva rekurens; kardiološke promjene, a u posljednje vrijeme dosta često se javlja i disfagija – otežano gutanje. Osim ovih, kao opšti simptomi pojavljuju se: gubitak apetita, ekstremni gubitak tjelesne težine, malokrvnost, brzo zamaranje i tegobe koje se javljaju kao posljedica metastatskih promjena. Karcinom pluća, globalno, metastazira najprije regionalne limfne žlijezde, jetru, mozak i koštani sistem.
– Vrlo često se dešava obrnuti proces – ljudi dolaze sa nekim neurološkim ispadom tipa glavobolje, vrtoglavice, onda se pronađe metastatska promjena u mozgu i u daljoj dijagnostici otkrivamo primarni karcinom pluća kao uzrok nastale promjene – navodi dr Reljić. Zavisno od lokalizacije, pojavljuju se i neki drugi simptomi: bol u kostima, a vrlo često i patološke frakture. Kod karcinoma pluća interesantna je pojava paraneoplastičkog sindroma. To je, u stvari, posljedica hormonske aktivnosti tumora pluća prisutna u različitim djelovima tijela.
Govoreći o tipovima dijagnostičkog tretmana karcinoma dr Reljić je saopštila da se klasični ljekarski pristup obavlja anamnezom – dobijanje podataka od pacijenta; kliničkim pregledom; laboratorijskim analizama; rendgenskim snimanjem grudnog koša; ultrazvukom stomaka; skeniranjem grudnog koša; nalazom magnetne rezonance; kao i scintigrafijom pluća. Invazivni dio dijagnostičkog tretmana sačinjavaju: bronhoskopija i biopsija. Bronhoskopija se vrši prilikom dijagnostikovanja tumora za koji se procjenjuje da je lokalizovan u blizini bronhijalnog stabla, blizu plućnih disajnih puteva. – Danas je to vrlo popularna, rutinska metoda koja se primjenjuje kod oko 80% pacijenata u našoj ustanovi – istakla je dr Reljić. Ono što je konačno za dijagnozu, saopštila je, jeste biopsija urađenog uzorka. To je metoda koja definitivno postavlja dijagnozu, daje dijagnozu vrste karcinoma i usmjerava na dalje liječenje. Neke od metoda za obavljanje biopsije (medijaskopija, torahoskopija) vrše se za sada jedino u KBC-u Crne Gore u Podgorici.
Add comment