Trendovi pojave tumora sve pogubniji, pušača 300.000

0
372

[heading size=”5”]Sedma crnogorska konferencija o kontroli pušenja koja je u julu ove godine otpočela u KIC-u “Budo Tomović” u Podgorici imala je nastavak u vidu naučnog skupa organizovanog 29. jula. U svojstvu predavača na ovom skupu nastupila je dr Gordana Reljić, direktorica Specijalne bolnice za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić” u Brezoviku (Nikšić). Tema njenog izlaganja bila je Pušenje i maligne bolesti, sa posebnim osvrtom na karcinom pluća. Organizatori skupa bili su Crnogorsko društvo za borbu protiv raka i Odjeljenje za rodnu ravnopravnost.[/heading]

Opredijelivši se za svestrano osvjetljavanje prob­lema karcinoma, te projekciju statističkih podataka dr Gordana Reljić, specijalista interne medicine, pružila je priliku brojnoj publici prisutnoj na predavanju da se suoči sa trenutno aktuelnim problemima zdravstvenog statusa populacije u Crnoj Gori. Onima čiji nazori nijesu zastrti opojnom duvanskom zamkom sasvim je jasno o kakvom je problemu riječ i na kakav način treba djelovati. Obeshrabruje, međutim, činjenica da jako veliki procenat naše populacije sačinjavaju pušači, prvi u redu krivaca za nastanak karci­noma pluća. Jedan od razloga kojima se potencira značaj ove teme nalazi se u humanoj namjeri da se upornim predočavanjem činjenica utiče na promjenu takvog stanja u društvu u kom živimo.

Među malignim bolestima, po riječima dr Reljić, karcinom pluća predstavlja definitivno dominantnu dijag­nozu. – To je – tvrdi ona – maligni tumor koji je vrlo loše prognoze i skromnih mogućnosti liječenja. Mali broj pacije­nata preživljava duže od 5 godina, tako da je stopa mortaliteta identična sa stopom morbiditeta, što je jedan vrlo tužan podatak.

Karcinomi pluća se, podsjetila je dr Reljić, grupišu u 4 vrste: skvamozni – planocelularni karcinom; adenokar-cinom; makrocelularni karcinom i mikrocelularni karci­nom. Svi imaju poseban karakter. 40-50% svih karcinoma sačinjava planocelularni karcinom. Ovaj tip tumora karakteriše se lokalizacijom u gornjim i unutrašnjim režnjevima, u parenhimu i dosta sporo daje metastaze u organizmu. Adenokarcinom se javlja u 12-15% slučajeva.

Za ovaj oblik karakterističan je jako brz nastanak metastaza. Ovo je vrlo agresivan tumor od kog mnogo češće oboli­jevaju žene. Najmanje je zastupljen makrocelularni karci­nom. Mikrocelularni karcinom predstavlja najmaligniji oblik. On je biološki najagresivniji. Već u momentu dijagnostikovanja, posjeduje metastaze u udaljenim djelovima tijela.

Nepovoljan terapijski podatak predstavlja činjenica da 90% slučajeva pacijenata koji dođu u Bolnicu u Brezoviku ima razvijenu kliničku sliku bolesti. Simptomi bolesti, prema navodu dr Gordane Reljić, su: kašalj – najčešći, prvi i simptom koji najduže traje, a može da bude suv ili produkti­van; iskašljavanje sukrvičastog ili krvavog sadržaja; dispnea – otežano disanje (pogotovu pri fizičkim naporima); rijetko se javlja i bol u grudima. Česta je promuklost, kao posljedica širenja tumora u grudnom košu i pritiskivanja živca koji se naziva rekurens; kardiološke promjene, a u posljednje vrijeme dosta često se javlja i disfagija – otežano gutanje. Osim ovih, kao opšti simptomi pojavljuju se: gubi­tak apetita, ekstremni gubitak tjelesne težine, malokrvnost, brzo zamaranje i tegobe koje se javljaju kao posljedica metastatskih promjena. Karcinom pluća, globalno, metastazira najprije regionalne limfne žlijezde, jetru, mozak i koštani sistem.

– Vrlo često se dešava obrnuti proces – ljudi dolaze sa nekim neurološkim ispadom tipa glavobolje, vrtoglavice, onda se pronađe metastatska promjena u mozgu i u daljoj dijagnostici otkrivamo primarni karcinom pluća kao uzrok nastale promjene – navodi dr Reljić. Zavisno od lokalizacije, pojavljuju se i neki drugi simptomi: bol u kostima, a vrlo često i patološke frakture. Kod karcinoma pluća interesantna je pojava paraneoplastičkog sindroma. To je, u stvari, posljedica hormonske aktivnosti tumora pluća prisutna u različitim djelovima tijela.

Govoreći o tipovima dijagnostičkog tretmana karcinoma dr Reljić je saopštila da se klasični ljekarski pristup obavlja anamnezom – dobijanje podataka od pacijenta; kliničkim pregledom; laboratorijskim analizama; rendgenskim  snimanjem  grudnog  koša; ultrazvukom stomaka; skeniranjem grudnog koša; nalazom magnetne rezonance; kao i scintigrafijom pluća. Invazivni dio dijagnostičkog tretmana sačinjavaju: bronhoskopija i biopsija. Bronhoskopija se vrši prilikom dijagnostikovanja tumora za koji se procjenjuje da je lokalizovan u blizini bronhijalnog stabla, blizu plućnih disajnih puteva. – Danas je to vrlo popularna, rutinska metoda koja se primjenjuje kod oko 80% pacijenata u našoj ustanovi – istakla je dr Reljić. Ono što je konačno za dijagnozu, saopštila je, jeste biopsija urađenog uzorka. To je metoda koja defini­tivno postavlja dijagnozu, daje dijagnozu vrste karci­noma i usmjerava na dalje liječenje. Neke od metoda za obavljanje biopsije (medijaskopija, torahoskopija) vrše se za sada jedino u KBC-u Crne Gore u Podgorici.