Terapije koje se primjenjuju u liječenju jesu: hirurška, radioterapija, hemioterapija i simptomatska terapija. Tok liječenja zavisi od više faktora. Najbitniji je histopatološki tip tumora, lokacija tumora u plućnom parenhimu, operabilnost tumora, prisustvo metastaza, opšte stanje bolesnika. Ono što je najradikalnije i najbolje, svugdje gdje to parametri dozvoljavaju, to je hirurška intervencija. Međutim, kako je saopštila dr Reljić, jako je mali broj ovakvih intervencija. Uobičajeni postupak predstavlja vršenje operativnog zahvata poslije kog se pacijent tretira hemioterapijom ili vrlo često radioterapijom. Simptomatska terapija pradstavlja terapiju bola i ostalih tegoba koje karcinom sobom nosi.
Uzroci obolijevanja i statistički podaci
U etiopatogenezi tumora prisutni su endogeni i egzogeni faktori. Od endogenih (unutrašnjih) faktora najznačajnija je genetska predispozicija. Među egzogenim (spoljašnjim) faktorima prvi krivac, glavni krivac i nezaobilazan krivac, kako navodi dr Gordana Reljić, jeste pušenje. -Do sada je registrovano oko 40 kancerogenih supstanci od kojih su nikotin i katran osnovni markeri koji daju kancerogeni efekat duvana. Tu su i njihovi slobodni radikali koji se oslobađaju poslije konzumiranja.
Statistika karcinoma pluća i podataka Bolnice u Brezoviku, prezentovana javnosti Crne Gore sa ovog skupa, pokazuje da stopa incidence karcinoma pluća čini 6% stanovništva Crne Gore (5.8% kod muškaraca i 6.4% kod žena). Tokom deset proteklih godina uočeno je da je jako izražena tendencija rasta broja oboljelih. Mijenja se i prosječni odnos u broju oboljelih, posmatrano prema polovima: sa ranijih 5:1 na sadašnjih 3:1 (m./ž.). Primjetan je i porast broja adenokarcinoma kod žena, tumora koji se, prema riječima dr Reljić, javljaju zbog konzumiranja duvana, kao posljedica stresa ili, po nekim teorijama, i zbog hormonskih disbalansa. Karcinom pluća predstavlja glavni uzrok umiranja muškaraca kada su u pitanju maligne bolesti (33% takvih slučajeva). Kod žena je to jedan od prvih pet uzročnika smrti (25% oboljelih od maligniteta). Prije deset godina starosna dob oboljelih od karcinoma pluća kretala se u rasponu 60-70 godina života. Sada je ta granica spuštena na 50-60 godina starosti. Obeshrabruje činjenica da se tako poguban trend neumitno nastavlja. – Nažalost, zadnjih godinu dana imamo dosta slučajeva da je to ispod 40 godina starosti, pa čak i nekoliko mnogo mlađih. Trenutno u Brezoviku imamo 4 pacijenta starosti između 30 i 40 godina, u terminalnoj fazi. U Bolnici u Brezoviku tokom 2005. godine dijagnostikovano je 198 slučajeva novooboljelih, a u 2009. čak 280 – ističe dr Gordana Reljić.
O problematici ove bolesti dosta govori i podatak o broju ostvarenih hemioterapeutskih intervencija u Brezoviku. Ta cifra obuhvata ukupno 1.508 urađenih hemioprotokola. U 2009. godini hemioterapijskom tretmanu podvrgnuto je 216 pacijenata, 145 muškaraca i 51-na žena.
Kada je u pitanju pušenje, deinitivno je dokazano da je rizik od obolijevanja 7 puta prisutniji kod pušača, u odnosu na nepušače. Broj umrlih je čak 25 puta veći u pušačkoj populaciji. 81% oboljelih koji su bili pacijenti u Bolnici u Brezoviku u posljednijh 10 godina činili su pušači.
Na kraju izlaganja dr Reljić istakla je kao najbitniji faktor djelovanja preventivnu strategiju koja treba da se sastoji u djelovanju koje efektivno utiče na to da ljudi počnu drugačije da razmišljaju o pušenju i mijenjaju svoje navike. Zakon o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda u Crnoj Gori, usvojen avgusta 2004. godine, predstavlja, kako se moglo zaključiti, tek polaznu informaciju.
Zapanjujuće djeluje podatak da broj pušača u Crnoj Gori u ovom trenutku iznosi čak 300.000.
Add comment