Crna Gora domaćin međunarodnog skupa onkologa internista
Peti regionalni kongres internističke onkologije REKONIO 2025. po prvi put je održan u Crnoj Gori 15-17. maja. Radi se, po opštoj ocjeni učesnika, o značajnom stručnom skupu posvećenom unapređenju onkološke prakse u regionu, s fokusom na najnovija dostignuća u imunoterapiji, vještačkoj inteligenciji i personalizovanoj medicini. U ime Crnogorskog udruženja za medikalnu onkologiju (CUMO) i Instituta za onkologiju KCCG-a dr Nikola Milašević svečano je otvorio skup i poželio dobrodošlicu.
Kao trodnevni međunarodni skup koji se organizuje u dvogodišnjem periodu REKONIO je ove godine animirao za učešće oko 400 učesnika, nekoliko desetina onlajn pratilaca/učesnika i preko 50 predavača iz zemlje i regiona. Dr Milašević je ovo protumačio kao najavu uspjeha jednog od najvećih kongresa održanih ove godine u Crnoj Gori.
On je naglasio značaj regionalnog udruživanja kroz Regionalno udruženje medikalnih onkologa (REKOG), ali i upozorio na loše statističke pokazatelje u vezi s malignim bolestima. — Mislim da je regionalno udruživanje veoma važno kako bismo za sve te probleme našli što bolje odgovore — rekao je dr Milašević. Ovo je, stoga, šansa za umrežavanje prije svega mladih doktora u cilju njihovog usavršavanja, stvaranja baza podataka i promovisanja različitih inicijativa, uključujući i kvalitetnu inovativnu terapiju.
Po prvi put u Crnoj Gori
Regionalna kooperativna onkološka grupa REKOG osnovana je 2017. Cilj joj je da podstiče edukaciju i istraživanja, čineći „REKONIO“ ključnom platformom za mlade onkologe i smanjenje dispariteta u pristupu terapijama. Regionalna saradnja, kako se ističe na sajtu ove organizacije[1], ključna u budućnosti, koja nam donosi nezapamćeno povećanje broja pacijenata oboljelih od maligniteta, a u trenutku najvećih i možemo slobodno reći istorijskih, dostignuća u oblasti dijagnostike i liječenja raka.
Sistem umrežava onkološke stručnjake 5 balkanskih zemalja (BiH, Hrvatska, Slovenija, Crna gora, Srbija), a sjedište mu je u Sarajevu. Prva regionalna konferencija medicinskih onkologa u organizaciji ovog udruženja realizovana je 2017. u Dubrovniku, a domaćini su potom bili Beograd, Sarajevo i Zagreb.
REKONIO 2025. je peta po redu REKOG-ova međunarodna konferencija, po prvi put realizovana u Crnoj Gori. Kako je navedeno prilikom svečanog otvaranja skupa, ovo je jedna od najznačajnijih konferencija održanih u našoj zemlji tokom 2025.
Čast da u okviru plenarne sesije započne Regionalnu konferenciju onkologa u Budvi pripala je gostu iz Španije prof. dr Enrikeu Grandeu. On je govorio je o značaju imunoterapije u liječenju genitourinarnih maligniteta, ističući prednosti inovativnih terapija u savremenoj onkologiji. Prof. dr Igor Štagljar iz Kanade predstavio je ulogu vještačke inteligencije u transformaciji onkoloških pristupa pod naslovom „Od algoritma do lijekaˮ.
Peti REKONIO obuhvatio je još 6 stručnih sesija, s naglaskom na najnovija dostignuća u imunoterapiji, vještačkoj inteligenciji i personalizovanoj medicini u liječenju melanoma, karcinoma pluća, urinarnog trakta, dojke, digestivnog sistema i ginekoloških karcinoma. Prva stručna sesija bila je posvećena melanomu, a moderatorka panel-diskusije bila je prof. dr Lidija Kandolf iz Srbije. Kroz prikaze slučajeva, sesija je osvijetlila novine i izazove u terapiji melanoma u regionu.
Podaci iz 2020. godine ukazuju da Srbija zauzima drugo, a Crna Gora treće mjesto po incidenci melanoma na Zapadnom Balkanu, dok su Hrvatska i Slovenija na trećem i petom mjestu u EU.
Panel diskusija, u kojoj su učestvovali dr Nikola Milašević, prim. dr Nada Cicmil Sarić, prof. dr Janja Ocvirk, prim. dr sci. med. Davorin Herceg, dr Luka Simetić i dr Amina Jalovčić Suljević, naglasila je regionalne izazove: nedostatak standardizovane dijagnostike, nejednak pristup inovativnim terapijama, finansijske izazove za implementaciju skupih terapija poput TIL-a i potrebu za edukacijom kliničara i regionalnim registrima.
Boks: Diskusija o melanomu naglasila je neke činjenice na osnovu iskustava dobijenih iz prikazanih kliničkih slučajeva liječenja. Tako je, npr., objašnjeno da kombinacija imunoterapije (npr. anti-PD-1 lekovi poput nivolumaba ili pembrolizumaba) i ciljanih terapija (npr. BRAF/MEK inhibitori poput Brahmeka) smanjuje rizik od relapsa za čak 70% kod određenih grupa pacijenata. Stadijum 2B ima sličan rizik od relapsa kao stadijum 3D, dok stadijum 2C nosi veći rizik, što ukazuje na potrebu za preciznijim liječenjem. Cilj da se ostvari manje od 10% preostalih malignih ćelija nakon terapije postignut je kod značajnog broja pacijenata, sa preko 90% preživljavanja u ovoj grupi, uz bolje preživljavanje bez relapsa i ukupno preživljavanje.
Sprovođenje tri ciklusa neoadjuvantne terapije prije operacije pokazalo je značajan benefit u odnosu na samo adjuvantnu terapiju, smanjujući rizik od progresije. Inovativna i veoma skupa TIL terapija, sa odgovorom od 40-50% i 10% potpunog odgovora u registracionim studijama, pokazuje se obećavajuća. Ipak, troškovi primjene ovog terapijskog modula iznosi oko 530.000 evra po pacijentu, a uočena je i toksičnost poput neutropenije i sindroma oslobađanja citokina.
O čemu je još bilo govora?
Prvi dan REKOG-ove konferencije bio je posvećen i sesiji o karcinomu dojke, a odgovor na pitanje ko je kandidat za liječenje hemoterapijom kod ranog HR+ karcinoma dojke, sa osvrtom na primjenu u preoperativnom pristupu dala je dr Simonida Bobić. Preporuke o tome ko su kandidati za liječenje adjuvantnim ciklibima i kako ih odabrati dala je dr Tajana Silovski.
Prim. dr Jadranka Lakićević govorila je o tome kako liječimo male (T1a, T1b) HER2+ i trostruko negativne karcinome dojke, a kako spektar pozitivnosti HER2 karcinoma dojke utiče na odabir terapije objasnio je doc. dr Domen Ribnikar. Prof. dr Semir Bešlija savjetovao je šta primijeniti nakon cikliba u liječenju metastatskog hormon-receptor pozitivnog karcinoma dojke. Doc. dr Ana Cvetanović objasnila je koje su opcije liječenja pacijenata sa trostruko negativnim karcinomom dojke nakon imunoterapije.
U nastavku programa prof. dr Boštjan Šeruga govorio je o deeskalaciji liječenja diseminovanog HSCP, a prof. dr Lazar Popović o liječenju ranog karcinoma mokraćne bešike. Sekvencioniranje u liječenju mRCC prezentovao je prof. dr Borislav Belev. On je zapitao i koliko smo dosljedni smjernicama, a koliko se oslanjamo na iskustvo, a o perioperativnoj terapiji karcinoma jednjaka govorio je dr Feđa Đorđević.
O odabiru terapije u metastatskoj bolesti želuca govorio je prof. dr Ivan Nikolić. Odgovor na izazov koliko je NGS SGP promijenio praksu ili će promijeniti kliničku praksu u budućnosti, za pojedine tumore probave dao je doc. dr Juraj Prejac, a pristup liječenju oligometastatske bolesti predstavio je doc. dr Saša Jungić.
O primjeni likvidne biopsije govorila je doc. dr Tanja Mesti, a nove standarde liječenja cervikalnog karcinoma, INTERLACE i KEYNOTE A18 prezentovao je dr sci. med. Krešimir Tomić. Terapijski pristup liječenju lokalno uznapredovalog cervikalnog karcinoma na Institutu za onkologiju KCCG (m INTERLACE) ilustrovala je dr Nevenka Lukovac-Janjić, a o molekularnim podtipovima endometrijalnog karcinoma govorila je doc. dr Jelena Vladičić Mašić.
Karcinom ovarijuma u eri precizne medicine bio je tema dr sci. med. Anes Pašić, a planiranje skrininga u karcinomu pluća dr Urške Janžič. O standardizaciji imunoterapije u operabilnom NSCLC govorila je dr Katja Mohorčić, a o adjuvantnoj terapiji u NSCLC danas – prof. dr Timur Cerić.
Prvu liniju liječenja onkogenozavisnog odmaklog NSCLC prezentovao je prof. dr sc. Dragan Trivanović, a krajnje domete u drugoj liniji liječenja odmaklog NSCLC opisao je prof. dr Bojan Zarić. Završni stručni nastup na konferenciji imala je dr sci. med. Jelena Spasić na temu Imunoterapija u mikrocelularnom karcinomu pluća.
Brojni dodatni prikazi kliničkih slučajeva, panel-diskusije i prezentacije stručnih radova doprinijeli su bogatstvu tema i ilustrativnosti stručnog događaja. Sve to govori u prilog bogatstvu informacija ponuđenih na najnovijoj REKONIO konferenciji.
Ključni su multidisciplinarni pristup i saradnja
„REKONIO 2025“ naglasio je multidisciplinarni pristup i smanjenje razlike u pristupu terapijama. Interaktivne sesije, prikazi slučajeva i prilika za umrežavanje bili su posebno ilustrativni aspekti ovog visokostandardizovanog stručnog događaja. S obzirom na lošu statistiku u vezi s obolijevanjem od ove vrste bolesti, ali i izazov sve brže i dostupnije modernizacije u liječenju, sa skupa je upućen poziv na koordinaciju aktivnosti, razmjenu znanja, preporuka i sposobnosti kao vid međusobne pomoći u okviru razliučitih regionalnih zdravstvenih sistema.
Nedostatak ažuriranih podataka, kako je objašnjeno, ograničava planiranje zdravstvenih politika, a multidisciplinarni pristup i saradnja sa farmaceutskom industrijom smatraju se ključnim za smanjenje dispariteta u pristupu terapijama. Očekuje se da će uz još veće učešće i promociju inovacija sljedeći REKONIO još više doprinijeti osvješćivanju u vezi s malignitetima, ali i oblikovati budućnost liječenja karcinoma u regionu.
Anita Đurović
[1] www.rekonio.me
