Zdrava vaginalna mikrobiota okarakterisana je kroz dominaciju laktobacila u odnosu na ostale, prije svega anaerobne bakterije. Poznato je da jedan kvadratni milimetar vaginalnog epitela naseljava otprilike 1,5-2 milijarde raznih mikroorganizama. Između ostalih Streptokoke, E.coli, Corynebakterie, Ureplasma spp. Anaerobne bakterije, gljivice itd. Odličujući faktor koji karakteriše normalu vaginalnu mikrobiotu nije pitanje da li se ovi mikroorganizmi mogu izolovati i identifikovati zu pomoć vaginalnog brisa mikrobiološke kulture, već samo jednostavno dominantno prisustvo laktobacila.
U slučaju gubitka Laktobacila dolazi do porasta pH vrijednosti vagine. Ovo stanje olakšava direktno naseljavanje patogenih mikroorganizama i u nekim situacijam pospješuje razvoj infekcije. Međutim, svi simptomi koj prate infekciju, kao na primjer svrab, bijelo pranje, crvenilo, ne moraju biti direktni znaci iste. Ponekad ove poteškoće, a prije svega, suvoća vagine (atrofija), mogu biti jednostavan znak nedostatka vaginalinh laktobacila.
Laktobacili su vodeći mikrorganizmi zdrave vagine. Koji je savjet ženama da se ove bakterije zaštite i spriječi infekcija?
Koristim izraz, puno babica kilavo dijete – ne treba pretjeravati. Žene ne bi trebale redovno da koriste vaginalna tuširanja hemijskim preparatima. Jednostavna i normalna higijena je osnova svakog zravlja. Tek u slučaju početnih problema preporučujem pH neurtalne preparate. Ako se poteskoće pojačaju potrebno je zatražiti profesionalnu pomoć. Inače važi deviza: „što manje to bolje“, prvi postulat.
Koje situacije zahtijevaju terapiju sa probioticima?
Vaginalne probotike potrebno je primijeniti poslije antibiotkske terapije. Prije svega poslije mikrobiloški potvrđene bakteriele vaginose. Pored ostalog, preporučljiva ja i substitucija lokalnim mliječnim bakterijama poslije svake terapije antibioticima, kako bi se u brzom postupku obnovila normalna vaginalna mikrobiota. Drugi slučaj u kojem se probiotici trebaju primijeniti jeste takozvana intermedijarna bakterijkso vaginala mikrobiota, stanje u kojem anaerobne bakterije dominiraju vaginalnom florom a mliječne bakterije izumiru. U ovom slučaju se ne govori o infekciji već o prelazom stanju koje je neugorno za pacijentkinju.
Da li pacijentkinjama sa minimalnim problemima, kao npr. neprijatnim mirisom, potrebno provjeriti vaginalni bris na mikrobiolosku kluturu?
Terapiju probioticima kod ovakvih pacijentkinja preporučujem bez ikakve dijagnoze. U takvom slučaju ne možete nista loše uradti. Ako pacijentkinje i poslije terapije imaju razvijene tegobe koje prerastaju u infekciju potrebnu za liječenje, preporučujem profesionalni pregled i kontrole. Ne preporučujem prepisivanje antibiotika bez pregleda i mikrobioloske analize. Rizik za razvijanje bektrijske rezistencije, kao i prateći efekti antibiotkse terapije, predstavljaju mnogo veći problem nego aktuelne poteškoće. Jedna dobra mikrobiološka diagnoza je ključ za uspješnu terapiju.
Moderna naučna istraživanja mikrobioma povezuju organe za varenje i vaginu u jednu cjelinu. Da li je ovaj koncept prihavćen od strane kolega ljekara?
Potrebne su bile godine da bi ovaj koncept bio prihvaćen. Organi za varenje, pogotovo debelo crijevo, utiču u velikoj mjeri na mikrobiološku geografiju vagine. Ova teorija je više puta potvrđena uz pomoć istraživanja o oralnoj terapiji probioticima. Probiotici u crijevu utiču pozitivno na vaginalne mikroorganizme. Ovaj način terapije se u sve većoj mjeri prihvata od strane ginekologa.
Da li i pacijentkinje u postmenopauzi (fiziološki prestanak menstrualnog kravarenja) postižu benefite od primjene probiotskih laktobacila?
U raznim studijama koje smo sproveli na medicinskom univerzitetu u Beču, mogli smo primijetiti da i žene u postemnopauzi posjeduju laktobacile u vagini. Pri javljanju suvoće vagine (atrofije), koja je u velikom broju slučajeva normala, situacije kada žena više nema prirodno menstrulno krvarenje, prisustvo bakterija i prije svega laktobacila je promijenjeno u odnosu na stanje kada je menstruacija prisutna.
Pri primjeni probotika žene mogu povećati prisustvo vaginalnih mliječnih bakterija i na taj način ublaziti ili čak izliječiti stanje vaginalne atrofije. Substitucija laktobacilima može se sprovoditi i uz pomoć vaginalnih ili oralnih preparata sa probiotskim bakterijama melcen kiseline, laktobacilima. Ovi principi su dokazani u velikom broju naučnih istraživanja i sa ponosmo moram reći da je terapija uspješna.
Zašto je bitno koristiti probiotske preparate koji su ispitani a njihovo dejstvo dokazanao uz pomoc kliničko-naučnih istraživanja i projekata?
Danas se na tržištu nalaze mnogi preparati koji nose naziv probiotik. U velikom broju slučajeva radi se o tabletama koje u sebi ne sadrže laktobacile ili samo određene pomoćne supstance. Ovi preparati ne mogu nositi ime probiotik već prebiotik jer se glavna supstanca, aktivne bakterije, ne nalaze u ovim ljekovima. Drugo, za veliki broj takozvanih probiotika postoje samo in-vitro podaci (istrazivanja u laboratorijama bez primjene u praksi i na pacijentima). Jedino preparati za koje su sprovedene kliničke studije na pacijentima, a dejstvo dokazano uz pomoć mikrobioloških ispitivanja, imaju potvrdu za pravi pozitivan učinak. Ovo dejstvo se može dokazati samo uz pomoć takozvanih randomiziranih, zasljepljenih projekata u kojima pacijent ne zna da li dobija aktivnu supstancu ili ne. Tek onda možemo saznati da li preparati koji se primjenjuju samo ublažuju poteškoće ili stvarno pozitivno utiču na mikrobiotu vagine.
Prof. dr Ljubomir Petričević
Univerzitetska klinika za ginekologiju i akuserstvo,
Medicinski Univeritet Beč, Austrija
Saradnik ordinacije Natal, Podgorica
Dodajte komentar