ZDRAVLJE 2020 – postizanje zdravlja i razvoja u današnjoj Evropi (II)

Glavni strateški cijjevi okvira Zdravlje 2020

Zdravlje 2020 ima dva povezana cilja:

– unapređenje zdravlja za sve i smanjenje nejednakosti u zdravlju i

– unapređenje liderstva i participatornog upravljanja za zdravlje.

Uz ova dva cilja, okvir za politiku Zdravlje 2020 zasniva se na četiri prioritetne oblasti djelovanja politike koje su međusobno povezane, međusobno zavisne, ali se uzajamno i podržavaju:

• ulaganje u zdravlje kroz pristup životnog toka i osnaživanje ljudi;

• rješavanje najvažnijih izazova za zdravlje vezanih za nezarazne i zarazne bolesti u zemljama regiona;

• jačanje zdravstvenih sistema usmjerenih na pacijenta, kapaciteta javnog zdravlja i spremnosti za vanredne situacije, nadroz i odgovor i

• stvaranje otpornih zajednica i sredina koje pružaju podršku.

Kako bi se djelovalo na sva četiri prioriteta, potrebno je raditi na čitavom nizu pitanja koja se tiču više različitih sektora. Neophodan je novi tip upravljanja za zdravlje koji se zasniva na društvenim determinantama zdravlja, jednakosti i održivosti, na ostvarivanju globalnih i društveno specifičnih ciljeva kroz nove međusobno povezane oblike formalnog i neformalnog upravljanja i nove strateške odnose, dok će osnovno polazište biti snažno iskazani glas naroda i njegovo uključivanje.

Vlade ostvaruju veći uticaj na zdravlje kada povežu politike, ulaganja i službe i usredsrijede se na smanjenje nejedna­kosti. Imaju jasnu odgovornost da kreiraju međusektorske nacio­nalne strategije koje povezuju planiranje i nadzor sa zacrtanim ciljevima u vezi sa najvažnijim izazovima, kao što su životni tok, jačanje zdravstvenog sistema i javnog zdravlja i osnaživanje ljudi. Ovakve međusektorske strategije koriste, na primjer, fiskalne politike i regulaciju, prvenstveno djeluju u sredinama kao što su škole ili radna mjesta i promovišu sekundarnu prevenciju, uključujući procjenu rizika i skrining.

Neophodno je posebno se osvrnuti na probleme u mentalnom zdravlju. Oni su glavni uzrok stresa i invaliditeta već duže vrijeme. Otprilike jedna četvrtina ljudi u evropskom regionu suoči se sa nekim od problema mentalnog zdravlja u svom životnom vijeku. Istraživanja nam omogućavaju da bolje razumijemo štetnu vezu problema mentalnog zdravlja i društvene marginalizacije, nezaposlenosti, beskućništva i konzumiranja alkohola i drugih poremećaja vezanih za upotrebu štetnih sup-stanci. Poseban izazov predstavlja promovisanje ranog dijagnos-tikovanja depresije i sprečavanje samoubistava putem uspostav­ljanja interventnih programa u samoj zajednici. Ove aktivnosti bile su naročito značajne tokom nedavne ekonomske krize kada se broj samoubistava u Grčkoj, na primjer, povećao za 17, a u Irskoj za 13 odsto. Prikupljeni dokazi ukazuju na to da bi se, kao i u slučaju drugih nepovoljnih posljedica ekonomske krize po zdravlje, porast ovih vrijednosti mogao značajno ublažiti dobro projektovanom socijalnom zaštitom i aktivnim politikama tržišta rada.

Okvir Zdravlje 2020 u potpunosti je usklađen sa Opštim programom rada SZO i drugim međunarodnim inicijativama i instrumentima. Okvir ide u prilog sve većim naporima na global­nom nivou da se kontrolišu nezarazne bolesti, kao što su Politička deklaracija o nezaraznim bolestima Ujedinjenih nacija iz 2011, Okvirna konvencija SZO o kontroli duvana, kao i Globalna strate­gija o ishrani, fizičkoj aktivnosti i zdravlju. I dalje su neophodni veliki napori u borbi protiv zaraznih bolesti, za šta je potrebna puna primjena međunarodnih propisa o zdravstvu, unapređenje razmjene informacija i zajedničko djelovanje na planu nadzora i kontrole bolesti.

Prilikom djelovanja na složenim i međusobno povezanim determinantama bolesti današnjice, kada se odluke o određenoj politici moraju donositi u uslovima neizvjesnih i nesavršenih saznanja, nijesu adekvatni pristupi koji se baziraju na racionalnom linearnom razmišljanju. Neophodno je znanje iz različitih sistema i temeljno promišljanje kako bi se rješavale situacije u kojima se ne mogu u potpunosti predvidjeti posljedice koje mnoge interven­cije imaju na širi sistem. Kako bi se uzela u obzir i ova neizvjesnost, sve više dobijaju na značaju manje intervencije koje podstiču učenje i prilagođavanje.

Zdravlje 2020 akcenat stavlja na jačanje zdravstvenih sistema kojima je građanin u središtu pažnje, kao i na njihov kapacitet da pruže kvalitetnu zaštitu i bolje rezultate. Zdravstveni sistemi treba da budu fmansijski održivi, svrsishodni i zasnovani na dokazima. Ako se taj cilj želi postići, neophodna je reorjentacija kako bi se dao prioritet prevenciji bolesti, integrisanom pružanju usluga, kontinuitetu zaštite, stalnom unapređenju kvaliteta i podršci samozaštiti pacijenata, pri čemu se zaštita sve više pruža onoliko blizu domu pacijenta koliko je to bezbjedno i isplativo. Obezbjeđivanje dostup­nosti za sve i dalje je obaveza, kako SZO na globalnom nivou, tako i okvira Zdravlje 2020, pored opredjeljenja da je primarna zdravst­vena zaštita ugaoni kamen zdravstvenog sistema u 21. vijeku. Sve navedene promjene u zdravstvenim sistemima i javnom zdravstvu zahtijevaju fleksibilne zdravstvene radnike, koji imaju više različitih vještina i koji su orjentisani na timski rad.

Okviru Zdravlje 2020 prethodila je i izrada Evropskog akcionog plana za jačanje kapaciteta i usluga javnog zdravstva, koji je takođe usvojio Regionalni komitet SZO za Evropu 2012. godine kao ključni stub za realizaciju okvira Zdravlje 2020. Akcioni plan prvenstveni značaj daje unapređenju usluga javnog zdravstva i infrastrukture, uključujući aspekat javnog zdravstva u uslugama zdravstvene zaštite. Akcionim planom predlaže se 10 horizontalnih ključnih zahvata u javnom zdravstvu koji treba da budu osnova zdravstvenim vlastima Evrope koja će ih ujediniti i voditi kroz praćenje, ocjenu i uspostavljanje politika, strategija i drugih oblika djelovanja čiji je cilj reforma i unapređenje javnog zdravlja. Ako se žele ostvariti bolji ishodi u zdravlju, neophodno je značajno ojačati funkcije i kapacitete javnog zdravlja; ulagati u njegov institucionalni okvir; preduzimati mjere za jačanje zdravstvene zaštite, promovisanje zdravlja i zaštitu od bolesti.

Unapređenje otpornosti ključni je faktor u zaštiti i promovisanju zdravlja i blagostanja, kako na nivou pojedinca, tako i na nivou zajednice. Otporne zajednice imaju ili mogu da stvore, sredstva koja im omogućavaju da proaktivno reaguju na nove i nepovoljne situacije. Takođe, mogu da se pripreme za promjene u ekonomiji, društvu i životnoj sredini i nose se s krizom i drugim teškoćama.

Rizici u životnoj sredini ključna su determinanta zdravlja budući da su mnoga stanja povezana za faktorima kao što su zagađenost vazduha i uticaj klimatskih promjena, koji su u sadejstvu sa društvenim determinantama zdravlja. Dobrobiti po zdravlje od privrede zasnovane na niskoj emisiji ugljenika i sporedne dobrobiti od politika zaštite životne sredine razmatraju se u kontekstu konferencije Ujedinjenih nacija o održivom razvoju Rio+20.

Realizacija procesa i predstojeće aktivnosti

Uvažava se činjenica da će tokom svog djelovanja na razvoju zdravstva u okviru Zdravlja 2020 različite zemlje krenuti sa različitih polazišta i sa različitim mogućnostima. Pri tome, uprkos različitim polazištima, namjera je da ovaj okvir politike bude koherentan i praktičan. Među konkretnim ciljevima su obezbjeđivanje snažne političke posvećenosti zdravlju, kao i davanje većeg značaja zdravlju, visoko na političkoj agendi; prihva-tanje pristupa da zdravlje treba da bude prisutno u svim politikama; jačanje političkog dijaloga o zdravlju i njegovim deter­minantama i povećanje odgovornosti za rezultate u zdravstvu.

Za sve navedene izazove, okvir Zdravlje 2020 pruža rješenja zasnovana na dokazima. Kako bi olakšala saradnju sa pojedinim zemljama i pružila podršku okviru Zdravlje 2020, Regionalna kancelarija SZO za Evropu priprema paket usluga i instrumenata kojima će se zemljama pružiti sistematska podrška u djelovanju na ključnim horizontalnim strateškim pitanjima okvira Zdravlje 2020 (na sl. 2 vidi se devet komponenti ovog pa­keta), kao i programske veze i uvidi u detaljnije aspekte okvira politike. Za svaku od komponenti paketa obezbijediće se ogra­ničeni meni prioritetnih i efikasnih usluga, smjernica i instrume­nata. Paket će se redovno ažurirati na osnovu informacija o napre­dovanju pojedinih zemalja kako bi se obezbijedio uvid u prakse koje obećavaju i stručno znanje.

Zemlje moraju krenuti od izrade nacionalne politike zdravlja, kao i pratećih strategija i planova. Kada se izradi temeljna procjena potreba, nameće se pitanje kakvim rezultatima se može nadati jedna zemlja u pogledu ravnopravnog unapređenja zdrav­lja? Koje će multisektorske politike i strategije koristiti, na primjer, za nezarazne bolesti? Paket sredstava i instrumenata okvira Zdrav­lje 2020 treba da pomogne upravo kod ovakvih pitanja. U pogledu javnog zdravlja, analiza Evropskog akcionog plana za jačanje kapaciteta i usluga javnog zdravlja i njegov instrument za samoocjenjivanje, takođe, pruža jasne smjernice. Zdravlje 2020 nije okvir zamišljen tako da bude predmet akademskih elaboracija, niti treba da leži na prašnjavim policama; ovaj okvir je vodič za praksu.

Procjena uticaja na zdravlje i ekonomska evaluacija, takođe, predstavljaju korisna sredstva za ocjenu mogućeg uticaja politika i mogu se koristiti za ocjenu uticaja politika na jednakost, dok se kvalitativni i kvantitativni podaci o zdravlju mogu iskoristiti za ocjenu uticaja politika na zdravlje.

Ono što najviše obećava jeste to da nekoliko zemalja već razvija sveobuhvatne politike i strategije i planove koji su usklađeni sa okvirom zdravstvene politike. Druge zemlje već prihvataju pojedinačne elemente ovog okvira u skladu sa vrijed­nostima i principima okvira Zdravlje 2020. Regionalna kancelarija SZO za Evropu sada sistematski pristupa podršcizemljama u sprovođenju okvira Zdravlje 2020 tokom 2014-2015. Predmet posebne inicijative jeste podrška Regionalne kancelarije uspostavl­janju novih oblika umrežavanja među zemljama, institucijama i ljudima, uključujući saradnju posredstvom internetskih aplikacija.

Za sprovođenje okvira Zdravlje 2020 neophodan je aktivan doprinos mnogih organizacija i organa zainteresovanih za unapređenje zdravlja i javno zdravlje u Evropi. Saradnja sa Evropskom unijom pružiće snažnu osnovu, značajne mogućnosti i dodatne koristi. Mnoge druge organizacije i mreže, koje se ne mogu sve ovdje posebno navoditi, moraju takođe biti angažovane. Iako se razlikuju pristupi prema privatnom i poslovnom sektoru, njihov etički angažman može snažno doprinijeti ostvarivanju Zdravlja 2020.