Kvalitet i pristup zdravstvenim uslugama svakako se razlikuje među ovim zemljama. Međutim, sve raspoložive informacije ukazuju na to da se te razlike uglavnom vezuju za različite društvene i ekonomske okolnosti. Razlike se vezuju i za oblike ponašanja relevantnih za zdravlje, uključujući pušenje i konzumiranje alkohola, ishranu i fizičku aktivnost i mentalna oboljenja, koji su, s druge strane, društveno uslovljeni i odraz su stresa i loših uslova života.
Okvir Zdravlje 2020 nastao je kao odgovor na navedene izazove. Cilj je da se “značajno unaprijedi zdravlje i blagostanje stanovništva, smanji nejednakost u zdravlju, osnaži javno zdravlje i obezbijede zdravstveni sistemi u kojima je u središtu pažnje čovjek i koji su univerzalni, pravični, održivi i kvalitetni”. Dokument se zasniva na vrijednostima koje promoviše Ustav SZO: osnovno pravo svakog čovjeka na najveći mogući standard zdravlja, bez obzira na etničku pripadnost, pol, starost, društveni položaj i platežnu moć. Takođe su važni i principi pravičnosti, održivosti, kvaliteta, transparentnosti, odgovornosti, kao i pravo na učešće u odlučivanju i dostojanstvo.
Ukratko, u okviru politike naglašava se sljedeće:
• praćenje zdravlja i blagostanje kao barometara razvoja;
• primjena sveobuhvatnog pristupa na čitav spektar determinantni zdravlja;
• rad kako na prioritetima javnog zdravlja regiona, tako i na praktičnim i djelotvornim rješenjima;
• primjena novih i zahtjevnih pristupa kolaborativnom liderstvu kako bi se okupio veliki broj partnera i mobilisala široka politička i kulturna podrška u svrhe unapređenja zdravlja i iznalaženja zajedničkih rješenja;
• utvrđivanje preduslova za promjene i aktivnosti na njihovom stvaranju;
• iznalaženje načina da se dokaže ekonomska opravdanost ulaganja u zdravlje, uključujući i prikupljanje informacija 0 prednostima i djelotvornim pristupima opredjeljenju da zdravlje treba uključiti u sve politike;
• iznalaženje načina da se pospješi osnaživanje građanina i pacijenta kao ključnog elementa za unapređenje zdravlja, učinka i stepena zadovoljstva zdravstvenim sistemom;
• korišćenje djelotvornih i efikasnih mehanizama kako bi se iskoristile nove mogućnosti koje nude umrežavanje, partnerstvo, komunikacija i tehnologija;
• sprovođenje zajedničkog mehanizma u evropskom regionu SZO kako bi se izgradilo, podržalo i održalo jedinstvo i koherentnost poruka u okviru zajednice javnog zdravlja;
• utvrđivanje praznina u znanju i novih prioriteta u istraživanju i
• obezbjeđivanje stalne komunikacione platforme za prenošenje praktičnih iskustava kreatora politike i zagovornika javnog zdravlja širom regiona.
Vrijednosti i teme okvira Zdravlje 2020
Nezarazne bolesti i mentalna oboljenja danas su dominantna u opterećenju bolestima. Njihov korijen je u društvenim i ekonomskim determinantama i načinu života koji je takođe društveno uslovljen. Navedene bolesti nastaju u interakciji čovjeka sa čitavim spektrom determinanti zdravlja tokom životnog vijeka. Pouzdani dokazi ukazuju na to da pravičan i jednak pristup mogućnostima razvoja u ranom djetinjstvu, kvalitetno obrazovanje i zaposlenje, te pristojan smještaj i prihod, pospješuju zdravlje.
Zdravlje 2020 obrazlaže potrebu da se djeluje na višim nivoima kako bi se tretirao korijen uzroka. Savremene ekonomske studije pokazuju ne samo koliko ekonomsko opterećenje predstavljaju današnja oboljenja, već i da je moguće izboriti se sa tim izazovima ukoliko se više pažnje pokloni unapređenju zdravlja, prevenciji bolesti i javnom zdravlju, i to na način da se tretiraju nejednakosti u zdravlju preko društvenog gradijenta i podrže najranjivija i društveno isključena lica. Uprkos tome, u mnogim zemljama politike u ostalim sektorima ni danas ne sadrže aspekte zdravlja i jednakosti.
U mnogim zemljama se za zdravstvo izdvajaju značajna sredstva iz državnog budžeta, ali cijena zdravstvene zaštite raste brže od nacionalnog dohotka. Do porasta cijene dolazi i zbog porasta ponude, u smislu primjene novih metoda liječenja i novih tehnologija, kao i zbog sve većeg očekivanja ljudi u pogledu zdravstvenih rizika i kvalitetnih zdravstvenih zahvata. Kao i ostali sektori, zdravstveni sektor treba da se prilagođava i mijenja, pri čemu se promjene prvenstveno tiču primarnog nivoa zaštite i unapređenja zdravlja i prevencije bolesti. Još veća pažnja se poklanja sistemu zdravstvene zaštite u čijem centru pažnje je pacijent i koji je integrisan, na primjer, u smislu integrisanja nivoa primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, ili u smislu integrisanja zdravstvene i socijalne zaštite. Neophodne promjene mogu se ilustrovati sljedećim: upravo su mjere na promovisanju zdravlja i smanjenju rizika zaslužne za nedavno smanjenje stope smrtnosti od koronarnih srčanih oboljenja u svijetu za više od 50 odsto. Međutim, OECD procjenjuje da zemlje evropskog regiona SZO u prosjeku izdvajaju tek tri procenta svog budžeta za zdravstvo za promovisanje zdravlja i prevenciju bolesti.
Dodajte komentar