ZDRAVLJE 2020 – postizanje zdravlja i razvoja u današnjoj Evropi (II)

0
387

Kvalitet i pristup zdravstvenim uslugama svakako se razlikuje među ovim zemljama. Međutim, sve raspoložive infor­macije ukazuju na to da se te razlike uglavnom vezuju za različite društvene i ekonomske okolnosti. Razlike se vezuju i za oblike ponašanja relevantnih za zdravlje, uključujući pušenje i konzu­miranje alkohola, ishranu i fizičku aktivnost i mentalna oboljenja, koji su, s druge strane, društveno uslovljeni i odraz su stresa i loših uslova života.

Okvir Zdravlje 2020 nastao je kao odgovor na navedene izazove. Cilj je da se “značajno unaprijedi zdravlje i blagostanje stanovništva, smanji nejednakost u zdravlju, osnaži javno zdravlje i obezbijede zdravstveni sistemi u kojima je u središtu pažnje čovjek i koji su univerzalni, pravični, održivi i kvalitetni”. Doku­ment se zasniva na vrijednostima koje promoviše Ustav SZO: osnovno pravo svakog čovjeka na najveći mogući standard zdrav­lja, bez obzira na etničku pripadnost, pol, starost, društveni položaj i platežnu moć. Takođe su važni i principi pravičnosti, održivosti, kvaliteta, transparentnosti, odgovornosti, kao i pravo na učešće u odlučivanju i dostojanstvo.

Ukratko, u okviru politike naglašava se sljedeće:

• praćenje zdravlja i blagostanje kao barometara razvoja;

• primjena sveobuhvatnog pristupa na čitav spektar determinantni zdravlja;

• rad kako na prioritetima javnog zdravlja regiona, tako i na praktičnim i djelotvornim rješenjima;

• primjena novih i zahtjevnih pristupa kolaborativnom liderstvu kako bi se okupio veliki broj partnera i mobilisala široka politička i kulturna podrška u svrhe unapređenja zdravlja i iznalaženja zajedničkih rješenja;

• utvrđivanje preduslova za promjene i aktivnosti na njihovom stvaranju;

• iznalaženje načina da se dokaže ekonomska oprav­danost ulaganja u zdravlje, uključujući i prikupljanje informacija 0 prednostima i djelotvornim pristupima opredjeljenju da zdravlje treba uključiti u sve politike;

• iznalaženje načina da se pospješi osnaživanje građanina i pacijenta kao ključnog elementa za unapređenje zdravlja, učinka i stepena zadovoljstva zdravstvenim sistemom;

• korišćenje djelotvornih i efikasnih mehanizama kako bi se iskoristile nove mogućnosti koje nude umrežavanje, partner­stvo, komunikacija i tehnologija;

• sprovođenje zajedničkog mehanizma u evropskom regionu SZO kako bi se izgradilo, podržalo i održalo jedinstvo i koherentnost poruka u okviru zajednice javnog zdravlja;

• utvrđivanje praznina u znanju i novih prioriteta u istraživanju i

• obezbjeđivanje stalne komunikacione platforme za prenošenje praktičnih iskustava kreatora politike i zagovornika javnog zdravlja širom regiona.

 

Vrijednosti i teme okvira Zdravlje 2020

Nezarazne bolesti i mentalna oboljenja danas su dominantna u opterećenju bolestima. Njihov korijen je u društvenim i ekonomskim determinantama i načinu života koji je takođe društveno uslovljen. Navedene bolesti nastaju u inter­akciji čovjeka sa čitavim spektrom determinanti zdravlja tokom životnog vijeka. Pouzdani dokazi ukazuju na to da pravičan i jednak pristup mogućnostima razvoja u ranom djetinjstvu, kvalitetno obrazovanje i zaposlenje, te pristojan smještaj i prihod, pospješuju zdravlje.

Zdravlje 2020 obrazlaže potrebu da se djeluje na višim nivoima kako bi se tretirao korijen uzroka. Savremene ekonomske studije pokazuju ne samo koliko ekonomsko opterećenje predstav­ljaju današnja oboljenja, već i da je moguće izboriti se sa tim izazo­vima ukoliko se više pažnje pokloni unapređenju zdravlja, preven­ciji bolesti i javnom zdravlju, i to na način da se tretiraju nejedna­kosti u zdravlju preko društvenog gradijenta i podrže najranjivija i društveno isključena lica. Uprkos tome, u mnogim zemljama politike u ostalim sektorima ni danas ne sadrže aspekte zdravlja i jednakosti.

U mnogim zemljama se za zdravstvo izdvajaju značajna sredstva iz državnog budžeta, ali cijena zdravstvene zaštite raste brže od nacionalnog dohotka. Do porasta cijene dolazi i zbog porasta ponude, u smislu primjene novih metoda liječenja i novih tehnologija, kao i zbog sve većeg očekivanja ljudi u pogledu zdravstvenih rizika i kvalitetnih zdravstvenih zahvata. Kao i ostali sektori, zdravstveni sektor treba da se prilagođava i mijenja, pri čemu se promjene prvenstveno tiču primarnog nivoa zaštite i unapređenja zdravlja i prevencije bolesti. Još veća pažnja se poklanja sistemu zdravstvene zaštite u čijem centru pažnje je pacijent i koji je integrisan, na primjer, u smislu integrisanja nivoa primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, ili u smislu integ­risanja zdravstvene i socijalne zaštite. Neophodne promjene mogu se ilustrovati sljedećim: upravo su mjere na promovisanju zdravlja i smanjenju rizika zaslužne za nedavno smanjenje stope smrtnosti od koronarnih srčanih oboljenja u svijetu za više od 50 odsto. Međutim, OECD procjenjuje da zemlje evropskog regiona SZO u prosjeku izdvajaju tek tri procenta svog budžeta za zdravstvo za promovisanje zdravlja i prevenciju bolesti.