Značaj fizioterapeuta u akutnoj fazi covid-19 infekcije – naša iskustva

0
1031

Labović Danijela, spec. prim.fizioterapije

Pečurica Sanja, spec. prim. fizioterapije

Rajković Mirjana, spec. prim. fizioterapije

Mr sci. Šćepanović Marija, spec. prim. fizioterapije 

Klinički centar Crne Gore, Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju

 

Fizioterapeuti su neizostavno medicinsko osoblje, prepoznati kao profesionalci čija je osnovna uloga u multi-profesionalnim timovima koji pružaju respiratornu podršku tokom akutne faze bolesti, kao i u nastavku rehabilitacije radi unaprjeđenja funkcionalnosti. Značajna je primjena rane respiratorne rehabilitacije i rane aktivne mobilizacije kako bi se ograničile komplikacije i ubrzao funkcionalni oporavak.

Fizioterapeut može imati značajnu ulogu u rehabilitaciji pacijenata s COVID-19 koji imaju ograničenja u funkcionisanju. Ovo je naročito vezano za pacijente koji imaju smanjen funkcionalni kapacitet ili smanjen nivo fizičke aktivnosti nakon infekcije COVID-19.

Respiratorna fizioterapija pacijenata sa COVID-19 ima za cilj smanjenje poteškoća sa disanjem, smanjenje simptoma, ublažavanje anksioznosti i depresije i smanjenje nastanka komplikacija. Fizioterapija je indikovana kod funkcionalnog ograničenja, ograničenja u aktivnostima i/ili u izvođenju aktivnosti dnevnog života (ADŽ). Benefiti fizioterapije se ogledaju u povećanju mišićne snage i ravnoteže, fizičkoj izdržljivosti i relaksaciji, kao i u poboljšanju disanja i respiratornog ciklusa. Sama primjena terapije će zavisiti od zahtjeva pacijenta za vođenjem, ograničenjima koje doživljava, nivou tolerancije vježbi kao i praćenja znaka fizičkog i psihološkog preopterećenja.

Za mjerenja ishoda kod primjene fizoterapije u akutnoj fazi bolesti koristi se:

  • Skala specifičnog funkcionisanja pacijenata za utvrđivanje ograničenja u ADŽ;
  • Borg-ova skalu CR10 za praćenje stepena dispneje;
  • Saturacija kiseonikom (prije, za vrijeme i nakon vježbi);
  • Srčana frekvencija (prije, za vrijeme i nakon vježbi);
  • Mjerenje grube mišićne snage;
  • Mjerenje pokretljivosti zglobnih segmenta;
  • Mjerenja snage stiska šake (ručni dinamometar);
  • 2-minutni test hoda (2MTH) za procjenu funkcinalnog kapaciteta.

Prije započinjanja fizioterapije neophodno je sagledati način aktivnosti pacijenata prije infekcije COVID-19, pacijentove potrebe i trenutne tjelesne sposobnosti.

Preporučuje se maksimalni zbir 4 od ukupno 10 na Borg-ovoj skali CR10 za kratkoću daha i zamora. Razlozi ove preporuke su:

  • COVID-19 može ozbiljno oštetiti funkciju pluća (uključujući desaturaciju kiseonikom za vrijeme vježbi zbog infekcije SARS CoV-2 virusom, kao i prisustvo ranije postojeće bolesti pluća);
  • COVID-19 može ozbiljno uticati na funkciju srca (uključujući SARS CoV-2 virusom uzrokovani miokarditis, aritmiju i prisustvo ranije postojanje srčanih bolesti).

Fizioterapija se fokusira na aktivnosti života i ciljano postupno povećanje mišićne snage, balansa, izdržljivosti i relaksacije. Za vrijeme vježbi jako je važno pratiti saturaciju kiseonikom (SpO2) kako bi se uočila moguća desaturacija. Zbog toga je potrebno mjeriti saturaciju kiseonika prije, za vrijeme i nakon vježbi ili tjelesne aktivnostii, naročito ako pacijent ima problem sa gubitkom daha ili zamorom.

Koristiti 90% SpO2 u miru i 85% SpO2 za vrijeme tjelesne aktivnosti kao najniže granice. Kriterijumi za prekid fizioterapije je nagla desaturacija (SpO2 < 85% za vrijeme vježbi). U slučaju da saturacija kiseonika pada, važno je da saturacija dostigne svoj nivo prije aktivnosti, mjereno u mirovanju, unutar dva minuta.

Preporuke za primjenu sastoji se od:

  • Vježbi relaksacije;
  • Respiratorne kineziterpije (kontrola disanja, vježbe dijfragamalnog disanja radi ekspanzije grudnog koša, čiščenje disajnih puteva i trening snage disjanih mišića);
  • Vježbi prevencije duboke venske tromboze (DVT) i plućne embolije (PE);
  • Pasivne, aktivno-potpomognute, aktivne vježbe za očuvanje i povećanje obima pokreta i snagu mišića;
  • Mobilizacija i pokretljivost u krevetu;
  • Sjedenje na rubu kreveta i održavnje balansa u sjedećem požaju;
  • Vertikalizacija i stepovanje pored ivice kreveta;
  • Hod uz asitenciju fizioterapeuta do samostalnog hoda.

Akutna respiratorna fizioterapija ima za cilj funkcionalni oporavak i povratak kućnom okruženju. Hospitalizovani pacijenti sa težom kliničkom slikom mogu imati (ozbiljna) ograničenja u fizičkom, emocionalnom, kongnitivnom i socijalnom funkcionisanju. Zbog toga je individualan pristup svakom pacijentu veoma bitan kao i sagledavanje postojećih komorbiditeta. Nivo aktivnosti kod ovih pacijenata je vrlo nizak te moramo biti na oprezu prilikom izvođenja istih, zbog rizika od preopterećenja. Važno je procijeniti ozbiljnost ograničenja i potrebu za rehabilitacijom, dati preporuke u cilju postepenog poboljšanja i fizičkog funkcionisanja pacijenata.

Pacijenti koji su imali težu kliničku sliku mogu imati (jako) nizak kapacitet za vježbe. Njima je potrebno vrijeme za oporavak od bolesti i vrijeme za rehabilitaciju, zbog toga je važno procijeniti ozbiljnost ograničenja i potrebu za fizioterapijskim tretmanom i dati smjernice za postupno poboljšanje pacijentovog fizičkog funkcioniranja, kao i pratiti nivo fizičke funkcije i aktivnosti u akutnoj fazi.

Većina pacijenata koji razviju ozbiljne posljedice infekcije COVID-19 reskiraju smanjenje kvaliteta života. Odrasle osobe s COVID-19 koje se liječe neinvazivnom ventilacijom ili nosnim kanalom sa velikim protokom kiseonika, treba pažljivo posmatrati zbog pogoršanja respiratorne funkcije.

Fizioterapija će imati ulogu u vidu pružanja intervencija preživjelima od bolesti COVID-19 kroz terapijsko vježbanje, mobilizaciju i rehabilitaciju, kako bi se omogućio funkcionalni oporavak i povratak kući.