Mr sc. Bojan Kraljević
Spec. prim.fizioterapije
Tokom 2020. godine cio svijet je pogodila pandemija novog koronavirusa koja se proširila iz Kine. Svjetski zdravstveni sistem morao je brzo da odgovori, u vrlo kratkom roku, na eksponencijalni rast broja subjekata pogođenih Covid-19 infekcijom, koji su imali potrebu za poluintenzivnom ili intenzivnom njegom.
Stručnjaci iz oblasti fizioterapije su često i prve kontakt osobe, što znači da su u poziciji da preuzmu odgovornost za rano otkrivanje zarazne bolesti i/ili upravljanje opterećenjem kako u ustanovama primarne, tako i onim na drugim nivoima zdravstvene zaštite. Stoga je važno da fizioterapeuti, ali i drugi zdravstveni radnici, budu upoznati sa Covid-19 infekcijom, kako bi djelovali u pravcu sprečavanja njenog prenosa i razumijevanja na koji način mogu da budu uključeni u proces pružanja medicinskih usluga. Istovremeno, mora se uzeti u obzir činjenica da fizioterapija igra važnu ulogu u zdravlju našeg društva, a u našim zajednicama trenutno postoje pacijenti na čije zdravlje i oporavak stručnjaci iz ove oblasti mogu značajno djelovati.
Fizioterapija se sprovodi u različitim okruženjima. Iako će mjere prevencije i kontrole infekcije biti jednake za sve, uloga fizioterapeuta u svakom okruženju može biti različita. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti, naglasak bi mogao biti na trijaži i ranoj identifikaciji slučajeva. U oviru brige u zajednici, naglasak bi mogao biti na edukaciji pacijenata i članova njihovih porodica. Dok se u bolničkom okruženju akcenat često stavlja na upravljanje respiratornim simptomima.
Na primarnom nivou treba obezbijediti dva glavna zadatka:
- Izbjegavati prenos
- Omogućiti edukaciju
Da bi se izbjegao prenos potrebno je primijeniti sljedeće postupke:
- Pridržavanje osnovnih zaštitnih mjera u svakom trenutku. Često obezbjeđivati higijenu ruku pranjem na bazi alkohola (ako ruke nisu vidljivo prljave) ili sapunom i vodom, ako su ruke prljave. Zatim izbegavati kontakt sa očima, nosom i ustima. Potrebno je stvoriti naviku u vezi respiratorne higijene kašljanjem ili kijanjem u savijeni lakat.
Na osnovu trenutnih savjeta, medicinske maske treba da nose zdravstveni radnici, ljudi koji imaju simptome Covid-19, kao i oni koji se brinu o ljudima sa potvrdom ili sumnjom na Covid-19 infekciju. Zatim ljudi stariji od 60 godina i oni u specifičnim zdravstvenim uslovima (gdje je Covid-19 rasprostranjen). Održavati socijalnu distancu od najmanje 2m od osoba sa respiratornim simptomima. Ako postoje simptomi groznice, kašlja i otežanog disanja, potrebno je zatražiti medicinsku pomoć.
- Promovisanje higijene disajnih puteva, kliničke higijene i higijene ruku podrazumijeva: postojanje odgovarajućih pisanih protokola za prevenciju i kontrolu infekcije u praksi i proslijeđivanje istih svim zaposlenima; postavljanje dodatnih natpisa u i oko klinike kako bi se podstaklo redovno pranje ruku; sigurnost da su na raspolaganju sredstva za dezinfekciju ruku na bazi alkohola i/ili stanice za pranje ruku; redovno čišćenje i dezinfekciju odjeljenja i opreme, posebno nakon posjete pacijenta sa Covid-19 infekcijom.
- Osiguranje osoblju i pacijentima najnovije informacije o virusu. Informacije o higijeni ruku, disajnih puteva i drugim osnovnim zaštitnim mjerama, treba istaknuti na mjestu kontakta sa službom, kao što su prijemni prostori, čekaonice i sl. Oznake takođe treba da podstaknu posjetioce, osoblje, dobrovoljce i pacijente da se samoidentifikuju ako su u riziku od zaraze izazvane Covid-19 virusom.
- Izbjegavanje nepotrebnog direktnog fizičkog kontakta sa osobama koje mogu biti zaražene, odnosno izlaganja respiratornim sekrecijama.
- Biti u toku sa najnovijim informacijama o Covid-19 pandemiji putem ažuriranja informacija od strane Svjetske zdravstvene organizacije ili nacionalnog javnog zdravstvenog organa.
- Sprovođenje strategija rane identifikacije podrazimjevaju aktivnost fizioterapeuta u smislu preduzimanja aktivnog skrininga (postavljanje pitanja) i pasivnog skrininga (signalizacija) pacijenata na Covid-19. Ako pacijent telefonski zakazuje pregled i ima nedoumice u vezi sa virusom, potrebno ga je pitati da li je imao nedavno putovanje u mjesta sa pretpostavljenim kontinuiranim prenosom infekcije u zajednici, ili da li je imao nedavni kontakt sa bilo kim sa potvrđenom Covid-19 infekcijom, odnosno da li je imao nedavni rad ili posjete zdravstvenoj ustanovi u kojoj su se liječili pacijenti sa potvrđenim Covid-19 virusom. Ukoliko je odgovor „ne“ na sva gore navedena pitanja, pacijent može nastaviti proceduru zakazivanja pregleda. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, bilo koja osoba (uključujući i zdravstvene radnike) koja je bila izložena pojedincu sa sumnjom na Covid-19 infekciju, smatra se „kontaktom“. Ovim kontaktima se savjetuje da nadgledaju svoje zdravlje 14 dana od posljednjeg dana mogućeg kontakta, kako bi preduzeli odgovarajuće mjere ukoliko je potrebno.
- Fizioterapeuti su odgovorni za razmjenu znanja o sprečavanju prenosa Covid-19 virusa. To bi trebalo uraditi u bilo kojoj interakciji sa pacijentom, bilo u klinici, telefonom ili putem digitalne konsultacije.
Pored pomenutog, mnogi ljudi će se suočiti sa nedjeljama izolacije, a promocija zdravlja u tom periodu je ključna. Fizioterapeuti su u dobrom položaju da pružaju usluge i trebali bi biti proaktivni u pružanju strategija održavanja zdravlja, uključujući:
Aktivnost: uzimajući u obzir pojedinačnu situaciju i zdravstveno stanje pojedine osobe, stručnjaci iz oblasti fizioterapije pružaju savjete o tome kako preduzeti odgovarajuće aktivnosti.
Ishranu: dobra ishrana je ključna za jačanje imuniteta.
Spavanje: san je, takođe, veoma bitan za održavanje stanja dobrog imunološkog sistema. Ljudima treba savjetovati da održavaju normalan obrazac i dobru higijenu spavanja.
Um: što su ljudi duže izolovani, to će više patiti i mentalno zdravlje, posebno za ljude koji žive samostalno. U tom smislu stručnjaci nude strategije za održavanje dobrog mentalnog zdravlja tako što će ljude savjetovati da budu mentalno aktivni sa učenjem i igranjem, tako što će održavati društvene odnose pomoću alata za video konferencije.
Pored pomenutog, stručnjaci iz oblasti fizioterapije svojim pacijentima mogu ponuditi pomoć u zajednici (kod kuće). U situaciji kada osoba sumnja na Covid-19 infekciju sa blagim simptomima, njega se može pružiti kod kuće. Predlaže se da stručno lice procijeni da li je stambeni prostor pogodan za pružanje potrebne aktivnosti. Ovo bi moglo biti posebno relevantno kada osoba ima komorbiditet, smanjeno funkcionisanje, invaliditet i/ili se radi o staroj osobi. Svjetska zdravstvena organizacija je pružila savjete za kućnu njegu u slučaju sa blagim simptomima.
Nadalje, pojedini pacijenti mogu doživjeti ozbiljnije simptome Covid-19 infekcije. Pomenuti se hospitalizuju, najčešće sa upalom pluća. U nekim slučajevima bolest uključuje tešku pneumoniju, akutni respiratorni distres sindrom, sepsu i septički šok. U tim slučajevima, fizioterapeut se može naći uključen u procesu respiratorne njege pacijenta. Međutim, tokom akutne faze Covid- 19 infekcije, Lazerri i saradnici ističu da su bilo kakve intervencije, koje mogu potencijalno povećati rizik, kontraindikovane i treba ih izbegavati. U situacijama kada je pacijent stabilan, glavni cilj respiratorne fizioterapije je mobilizacija sekreta i olakšavanje rada disajnih organa. Intervencije mogu uključivati tehnike kao što su pozicioniranje, autogena drenaža, vježbe disanja, kao i manuelne tehnike koje pomažu iskašljavanju sputuma. Ove intervencije se mogu izvoditi u bilo kojoj fazi bolesti, kada je to usklađeno i sigurno za izvođenje.
Stručnjaci iz oblasti fizioterapije se mogu naći u poziciji da smanje obim posla u odeljenjima za hitne slučajeve i/ili da daju svoj doprinos u vezi sa brigom hospitalizovanih slučajeva zaraženih Covid-19 infekcijom. Fizioterapeuti specijalizovani za mišićno- koštane bolesti i povrede mogu da doprinesu oporavljenim slučajevima od Covid-19 infekcije da se vrate u punu funkciju. Ambulantna odjeljenja u bolnicama mogu da pomognu u slučajevima akutnih/hitnih povreda.
Međutim, pružanje usluga može biti realizovano i posredstvom telerehabilitacije, kako bi ljude držali socijalno distanciranima i van potencijalno zaraznih sredina. Da bi se smanjio prenos (ili u slučaju kada je klinika prisiljena da se zatvori) može se razmatrati primjena digitalnih strategija za nastavak pružanja fizioterapijsikih usluga. Trenutno ne postoje uspostavljeni ili priznati globalni standardi ili sporazum za digitalno pružanje fizioterapijske zaštite. Međutim, čini se da ukupni novonastali dokazi ukazuju na to da digitalne tehnologije pružaju nove mogućnosti fizioterapijskoj profesiji da pruže visokokvalitetnu i prihvatljivu njegu korisnicima svojih usluga na načine koji može imati koristi za sve. Neke nacionalne fizioterapijske organizacije pozdravljaju upotrebu digitalnih praksi tamo gdje se poboljšava usluga za pacijenta. Za primjenu telerehabilitacije mogu se koristiti različiti pristupi, kao što je upotreba opštih alata za komunikaciju poput e-pošta, razmene poruka i video konferencija i/ili specifične platforme za fizioterapiju. Važne su prepreke za pristup upotrebi ovih alata, kako bi se pružila podrška tamo gdje je to potrebno, ukoliko je moguće. U ovom smislu, važno je pratiti sve nacionalne ili državne zakone u vezi sa telemedicinom ili telehealth uslugama.
Nadalje, nerijetko pacijenti pate od oslabljenog fizičkog stanja zbog infekcije, što smanjuje njihovu sposobnost za vježbanjem, posebno kada se javljaju sa povišenom tjelesnom temperaturom, dispnejom, mijalgijom i umorom oslabljeno fizičko stanje takođe može biti rezultat produžene mehaničke ventilacije i imobilizacije. Hospitalizovani pacijenti, čak i oni sa umjerenom težinom bolesti, mogu provesti nedjelje u bolničkoj izolaciji, uz značajno smanjenje nivoa njihove aktivnosti, pa su skloni smanjenju mišićne snage i kardiorespiratornog kapaciteta (opšte izdržljivosti). Iako ne postoje studije specifične za pacijente sa Covid-19, klasično kritični pacijenti koji su prošli ranu mobilizaciju pokazali su smanjenje delirijuma i trajanja mehaničke ventilacije, Stoga ranu mobilizaciju treba započeti što je prije moguće, kada to stanje pacijenta dozvoljava, odnosno kada za to pacijent ima odgovarajuće kliničke uslove. Ova mobilizacija može uključivati neuromuskularnu stimulaciju, terapijske vježbe i vertikalizaciju.
I na kraju, unutar rehabilitacije u fazi oporavka, ključna je odgovornost fizioterapeuta u saradnji sa multidisciplinarnim timom, koji uključuje i radne terapeute, logopede, dijetetičare, psihologe i sl.
Dodajte komentar