Sindrom, koji nastaje kao rezultat hroničnog stresa na radnom mjestu kojim se nije dobro upravljalo, SZO je uvrstila u maju 2019. u svoju klasifikaciju bolesti. Dogovoreno je da se u državama članicama primjenjuje od januara 2022., potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mina Brajović, šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori.
U slučaju burn- out sindroma sve tri dimenzije radnog angažovanja – energija, posvećenost, efikasnost, pretvaraju se u svoju suprotnost. Nastaje kao posljedica neusaglašenih odnosa između zaposlenih s jedne strane i radne sredine, s druge.
Iako je Crna Gora, kao država članica SZO, obavezna da ga primijeni ljekari i dalje ne mogu burn-out unijeti u postojeći informacioni sistem bolesti.
-Navedeni sindrom nije prepoznat kroz naše propise, pa samim tim osigurano lice ne može dobiti bolovanje po osnovu istog – piše u odgovoru Ministarstva zdravlja na upit RSE.
Međutim, nijesu odgovorili da li je ažururanje kataloga bolesti SZO kako bi se unijelo sagorijevanje potrebna izmjena zakona.
Profesorica Medicinskog fakulteta u Podgorici, psihijatrica dr Lidija Injac Stevović za kaže da nije već da je dovoljno da Ministarstvo predloži primjenu novog kataloga bolesti. I za vrlo kratak period, uz edukaciju ljekara, može da počne njegova primjena.
Objašnjava da je to neophodno jer je burn-out sindrom odavno prepoznat i u ordinacijama u Crnoj Gori, ali ga ljekari zbog aktuelnog informacionog sistema ne mogu unijeti.
-Lično sam više puta u praksi postavila tu dijagnozu kada smo mogli slobodno da pišemo dijagnoze, prije uvođenja ovog informacionog Sistema – istakla je dr Injac te objašanjava da je tu dijagnozu utvrdila kod svojih kolega tokom pandemije, ali i kod policijaca, vatrogasaca, konobara i šalterskih radnika.
Dr Injac kaže da se do dijagnoze burn-out stiže zbog nesuglasica na poslu i pritisaka. Prema njenim riječima sagorijevanje prati široka lepeza simptoma a za liječenje su potrebne ozbiljne analize, od kardiologije, endokrinologije, do psihijatrije.
Burn-out zaposlenih je javnozdravstveni problem koji se samo pogoršava, saopštila je SZO u januaru prošle godine.
Brajović kaže da različiti izazovi uz stres koji primarno dolazi zbog i sa posla, “sagorijeva” ljude.
-Postajemo hronično umorni i istrošeni, pritisak utiče na naše mentalno i fizičko zdravlje. Ako se ovaj sindrom na vrijeme ne prepozna i prekine, može da preraste u anksioznost, ali i depresiju. To je kompleksna priča, nije to tako jednostavno reći- to je iscrpljenost – kazala je Brajović.
Dr Injac napominje da bi “savremeni svijet trebao da locira kolektive” odakle dolaze takvi bolesnici.
Radio Slobodna Evropa
Dodajte komentar