15. maj – Svjetski dan porodice

0
61

Generalna skupština Ujedinjenih nacija uvrstila je 1994. godine u kalendar važnih datuma 15. maj – Svetski dan porodice. Dinamika funkcionisanja jedne porodice određena je potrebama, navikama, brojnošću, uzrastom, polom i drugim karakteristikama njenih članova, ali je određena i brojnim drugim društvenim faktorima. Porodična dinamika je zato specifična za svaku porodicu. Porodice čiji jedan ili više članova imaju neki od problema iz domena mentalnog zdravlja, zbog promjena u načinu funkcionisanja, ponašanja ili reagovanja oboljelog, mogu imati dodatne izazove u uspostavljanju i održavanju dinamiku koja je prihvatljiva svim članovima, saopštili sui z IJZ.

Kako se mogu osjećati ili ponašati članovi porodice koji brinu o osobi sa problemima iz domena mentalnog zdravlja i kako mogu da pomognu, savjetovali su stručnjaci iz IJZ:

  • Objasnite osobi da će vremenom doći do pozitivne promjene i da ćete biti uz nju tokom tog procesa. Osobi koja je depresivna može biti jako teško da vjeruje da će se stvari ikada promeniti pa budite strpljivi i pažljivi tokom razgovora.
  • Poželjno je da vrijeme usmjereno na oboljenog člana bude podijeljenjo na što veći broj članova pordice, tj da briga i odgovornost ne budu prepuštene samo jednom ili samo nekim članovima.
  • Članovi porodice treba jednako da brinu i o sebi i svojim potrebama (ostanu radno aktivni, provode vrijeme sa prijateljima, bave se hobjima…). Na taj način će održavati svoju funkcionalnost i nastaviti da bude korisni članovi društva.
  • U redu je da članovi porodice osjete potrebu da i sami zatraže pomoć ili stručni savjet. Svaki član ima pravo da se u stresnoj situaciji osjeti loše ili bespomoćno. To nije znak slabosti niti “skretanje pažnje” sa člana koji je obolio na onog ko “bi trebao biti zdrav i spreman da pomogne”
  • Nije poželjno oslobađati oboljelog člana od jednostavnih obaveza i odgovornosti jer na taj način održavamo njegovu zavsinu poziciju, oduzimajući mu pravo da se osjeća korisnim i jednako važnim članom zajednice.
  • Sa osobama koje pate od problema mentalnog zdravlja treba razgovarati ali ih još više treba slušati. Nemojte zaključivati unaprijed šta žele ili ne, šta mogu ili neće. Dajte im prostora da se izraze, da misle, pa i da pogriješe.
  • Ukoliko je član porodice sklon agresivnim istupima prema sebi ili drugima, važno je upoznati ga sa načinima na koje će biti spriječen da nanese štetu. Službe policije 122 ili Hitne medicinske pomoći 124 su dostupne 24h na dan i u obavezi da promtno reaguju.
  • Ukoliko član porodice ima ideje ili namjere da naudi sebi, neophodan je dodatan nadzor. Potrebno je učiniti životni prostor što je moguće bezbjednijim (npr. ukoniti predmete kojima se može nanijeti povreda) i ne ostavljati osobu samu i bez podrške. Ukoliko rizik prevazilazi porodične kapacitete zaštite, osobu treba hospitalizovati kako bi joj se pružio kontinuran nadzor i njega stručnog osoblja.
  • Ohrabrite osobu da prihvati pomoć i da se pridržava propisane terapije. Ohrabrite je da o svim nedoumicama i strahovima otvoreno govori sa vama ili svojim ljekarom.