Sjedinjene Američke Države guše se u najrazornijoj epidemiji droge u svojoj istoriji. Samo između avgusta 2021. i avgusta 2022. predoziranje je odnijelo živote više od 100.000 Amerikanaca, a u samo nekoliko godina su se smrtni slučajevi povezani s drogom udvostručili. Većina predoziranja uključuje fentanil koji sada ubije oko 200 Amerikanaca dnevno.
Američka vlada svim silama pokušava razbiti lanac krijumčarenja fentanila, a preduzima i korake kojima bi se spriječilo uživanje u ovom smrtonosnom narkotiku i liječilo one koji već osjećaju posljedice konzumiranja iste. No, kontinuirano jačanje epidemije jasno pokazuje da vladine mjere nijesu dovoljne. Budući da se sav fentanil koji se koristi u Sjedinjenim Državama proizvodi u inostranstvu, zaustavljanje dotoka droge u zemlju ističe se kao ključan zadatak.
Do sada su se takvi napori na strani ponude izjalovili. S jedne strane, sintetski opioidi poput fentanila mogu se proizvesti iz širokog spectra hemikalija, od kojih mnoge imaju i legitimnu komercijalnu upotrebu. To znači da je ograničavanje opskrbe ovim hemikalijama teško i nepraktično. Štoviše, kada regulatori zabrane ili ograniče sintetičke opioide ili njihove sastojke, proizvođači jednostavno dotjeraju svoje recepte.
Geopolitički razlozi, o kojima se manje govori, imaju jednake posljedice jer je zbog njih američkoj vladi teško zatvoriti kanale snabdjevanja. Većina fentanila i njegovih prekursora dolazi iz Kine ili Meksika, država kojima kontrola proizvodnje fentanila nije među prioritetima.
Ionako ograničena, saradnja američkih agencija s Kinom posljednjih godina je potpuno propala. Bez resetovanja odnosa Washingtona i Pekinga neće se promijeniti niti pristup proizvodnji ove smrtonosne droge. Meksička vlada je takođe prekinula saradnju sa SAD-om. Iako je niz bilateralnih sastanaka na visokom nivou u aprilu možda otvorio put jačoj daljnjoj saradnji, nije jasno hoće li dovesti do značajne akcije meksičkih vlasti.
No, bez obzira na ove probleme, Bidenova administracija može učiniti mnogo više, piše Foreign Affairs. Washington još uvijek ima na raspolaganju neistražene opcije za potsticanje jače saradnje s kineskim i meksičkim vlastima, kao kombinovanjem konstruktivnih predloga s prijetnjom sankcijama protiv državnih i privatnih aktera u tim zemljama. Takođe može usvojiti vlastite dodatne obavještajne mjere i mjere sprovođenja zakona, sa ili bez strane saradnje. Krajnje je vrijeme da Washington preduzme akciju na ovom frontu. Ako se ne dogodi, rekordne stope smrtnosti koje fentanil uzrokuje sada biće zasjenjene još višim sjutra.
Peking ne vidi geostrateški interes u saradnji u borbi protiv droga, a krizu s fentanilom gleda kroz objektiv svog rastućeg rivalstva sa SAD-om.
Iako se odnosi s Meksikom nijesu pogoršali, američka politika prema drogama i ondje se suočava s ozbiljnim preprekama. Rat protiv kartela svake godine odnese 30-ak hiljada života, ne računajući više od 112 hiljada ljudi koji su nestali od 2017. do danas.
Meksička vlada u posljednje vrijeme ograničava saradnju s američkim vlastima, a predsjednik Andrés Manuel López Obrador je čak utvrdio da se fentanil ne kuva na tlu njegove zemlje, što je neistina koju je u potpunosti razotkrilo ne samo američko Ministarstvo pravosuđa, već i djelovi njegove vlastite vlade. Sad već prijeti protjerivanjem američkih agenata iz Meksika.
Tokom pregovora o saradnji s američkim vlastima Meksikanci su zauzeli čvrst stav i poručili Washingtonu da bi Amerika trebala smanjiti potražnju za drogom, uhapsiti više meksičkih bjegunaca na tlu SAD-a i spriječiti protok oružja te ilegalnog novca na jug SAD-a blizu granice s Meksikom. S druge strane, Amerikancima navodno nijesu dali nikakve garancije za svoje postupke u Meksiku.
Procjene govore da je 2020. taj trošak iznosio gotovo 1,5 biliona dolara. Nasuprot tome, u 2019. američka trgovina robom i uslugama s Meksikom iznosila je samo 677,3 milijardi dolara, s uvozom iz Meksika na 387,8 milijardi dolara.
Stoga, zaključuje Foreign Affairs, u ratu protiv droge Washington mora povući drastičan potez i promijeniti način razmišljanja, što ne bi bilo posebno skupo kada se zna s kakvim ljudskim i finansijskim gubicima se zemlja suočava.
Danas.hr
Dodajte komentar