Svaki peti građanin u zemljama Zapadnog Balkana je platio mito za medicinsku uslugu tokom posljednjih godinu dana, a cio region karakterišu veoma visoki izdaci za zdravstvenu zaštitu koji padaju na teret pacijenata.
Najnovije istraživanje Saveza za regionalnu saradnju (RCC) o korupciji u zdravstvenim sistemima na Zapadnom Balkanu, pokazuje da je u posljednjih godinu dana svaki peti ispitanik platio mito za medicinsku uslugu, ili je to učinio neko od članova njegove porodice. To je izjavilo više od polovine anketiranih u Albaniji, preko petine ispitanika u BiH, a slijede Sjeverna Makedonija (16%), Crna Gora (14%) i Srbija (8%).
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u oštroj konkurenciji zdravstvene oskudice u regionu najlošije se kotira Albanija po većini osnovnih parametara.
Zdravstveni sistem u Albaniji se finansira kombinacijom opšteg poreza, poreza na zarade, Zavoda za obavezno zdravstveno osiguranje i izdataka za dobrovoljno zdravstveno osiguranje, isplate iz džepa pacijenata i raznih domaćih donatora. Ukupni izdaci za zdravstvo iznose 6,9% ukupnog BDP-a, a troškovi po glavi stanovnika 520 dolara. Zbog niskih javnih izdataka za zdravstvenu zaštitu, plaćanja na teret pacijenta čine čak 59% ukupnih rashoda za zdravstvo i 99,8% ukupnih privatnih izdataka.
Ukupni troškovi za zdravstvo u Sjevernoj Makedoniji imaju isti udio u BDP-u kao i u Albaniji, ali su rashodi po glavi stanovnika veći i iznose 622 dolara. Zdravstvena zaštita se finansira iz javnih i privatnih izvora. Javna sredstva obezbjeđuje Fond zdravstvenog osiguranja koji se finansira iz poreza na zarade, penzijskog fonda, fonda za nezaposlene i iz budžeta vlade.
Privatne izvore većinom čini plaćanje iz džepa pacijenata, preciznije 33% ukupnih rashoda za zdravstvo i 99,1% privatnih troškova. Lokalni analitičari tvrde da je finansijsko upravljanje zdravstvom loše, te da bolju kontrolu otežavaju i ljekari i pacijenti jer ne prijavljuju loše postupke i slučajeve korupcije u sistemu.
Predvodnik u slabom učinku je ipak Bosna i Hercegovina, koja za zdravstvo izdvaja oko 10,9% BDP-a, dok troškovi po stanovniku iznose 990 dolara. Prema ocjeni SZO, neefikasnost zdravstvene zaštite zbog odbijanja entiteta i kantona da sarađuju je tolika da ozbiljno ugrožava cjelokupnu ekonomiju u državi.
Zdravstveni sistem se finansira iz obaveznog nacionalnog zdravstvenog osiguranja, državnog budžeta, privatnog doprinosa i donacija. Privatni izdaci za zdravstvenu zaštitu čine 38,7% ukupne potrošnje, pri čemu kompletni troškovi iz privatnog finansiranja padaju na leđa pacijenata.
Bif.rs
Dodajte komentar