Snižavanje cijena generičkih ljekova utiče na sigurnost obezbjeđivanja ljekovima, pa Hrvatskoj i cijeloj Evropi prijete nestašice, upozorile su početkom mjeseca članice HUP-Udruženje proizvođača ljekova (HUP–UPL) koje su kao rješenje predložile indeksaciju cijene generičkih ljekova s inflacijom.
Tonči Buble iz ministarstva zdravlja rekao je da je duže vrijeme problem s određenom grupom ljekova – to nije nestašica u velikom obimu i nije vezana samo za Hrvatsku.
-Postoji globalni problem u nabavci određenih sirovina od kojih se proizvode ljekovi. Za neke akutne bolesti nedostaje antibiotika. U ovom trenutku to je najveći problem. Kod hroničnih bolesti nema velikih nestašica. Hrvatski sistem ljekova je postavljen na način da postoji u određenoj terapijskoj grupi niz mogućnosti, bilo generičkih, bilo kliničkih – rekao je Buble.
Nestašica antibiotika, objašnjava, posljedica je povećane potrošnje tokom pandemije covida.
Stanje u ljekarnama mijenja se iz dana u dan, objasnila je Jasmina Vuglec Mihok iz Ljekarske komore, a HZZO redovno izvještava o prijavljenim nestašicama ljekova.
-Stanje od prije dva dana je nedostatak, odnosno poremećaj obezbjeđivanja za 160 receptnih ljekova i 200-injak ljekova koji se primjenjuju u bolnicama – rekla je Vuglec Mihok. To iziskuje, objasnila je, i kod ljekara i kod pacijenata određena prilagođavanja.
Ana Kontek iz HALMED-a je rekla da se svakodnevno prati situacija dostupnosti ljekova. Do sada su, ističe, uvijek uspješno rješavali probleme.
-HALMED je napravio listu međusobno zamjenjivih ljekova, ona se stalno dopunjava i pomoć je u farmaciji da se lakše donose odluke o zamjenjivim ljekovima. Nestašice se bilježe, one su javno dostupne na webu – dodala je Kontek.
Objasnila je da HALMED drukčije bilježi nestašicu od HZZO-a. Broj pribavljenih nestašica, rekla je, nije mjerilo snabdjevenosti tržišta.
-Većina nestašica ima svoju generičku zamjenu ili terapijsku. U malom dijelu smo obezbijedili tržište putem interventnog uvoza – objasnila je Kontek.
HRT
Dodajte komentar