Udruženje „Roditelji“ organizovalo radionicu
U organizaciji udruženja „Roditelji,“ u maloprodajnom objektu „Kidsland“na Starom Aerodromu, u ponedeljak 23. februara održana je radionica o ishrani djece u prvoj godini života. Ova tema izabrana je na zahtjev roditelja koji veoma često imaju nedoumice u vezi sa uvođenjem pojedinih namirnica u ishranu novorođenčadi.
Zainteresovanim roditeljima na pitanja je odgovarala dr Zorica Đorđević, specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje Crne Gore.
Dr Đorđević je istakla da roditelji, prije svega, treba da imaju povjerenje u izabrane pedijatre, i da sa njima treba otvoreno da razgovaraju o svemu što se tiče njihove bebe.
Odgovarajući na pitanja u vezi sa uvođenjem čvrste hrane u ishranu novorođenčadi, dr Đorđević je rekla da sa uvođenjem voća i povrća treba početi postepeno, i u trenutku kada djete pokaže psihomotorne sposobnosti za to.
„Uvođenje čvrste hrane treba da se odvija polako. Prvog dana jedna kašičica, drugog dana dvije i tako nekoliko dana. Za to vrijeme treba posmatrati kako djete reguje na namirnicu koja mu je data, i ništa ne treba djetetu davati na silu. Uopšte nije bitno da li se sa uvođenjem voća i povrća počinje u četvrtom ili šestom mjesecu bebinog života, već je najbitnije da beba prihvata promjenu i da fino napreduje. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije kažu da sa uvođenjem čvrste hrane treba početi u šestom mjesecu bebinog života, jer te smjernice obuhvataju cijeli svijet i tiču se velikog broja nerazvijenih zemalja. Na taj način Svjetska zdravstvena organizacija štiti djecu u nerazvijenim područjima od infekcija i zaraza koje se putem hrane mogu unjeti u organizam. U razvijenim zemljama ta granica se spušta na četiri mjeseca,“ rekla je dr Đorđević.
„Ishranu bebe treba započeti niskoalergenim namirnicama kao što su jabuka, kruška, šargarepa i krompir, dok lješnik, orahe i bademe treba kasnije uvoditi u ishranu. Gluten izaziva najčešće alergijske reakcije, a uvođenje namirnica koje sadrže gluten preporučeno je sa šest mjeseci, da bi se organizam bebe polako navikao na gluten i rjeđe ga odbacivao,“ kazala je dr Đorđević.
Dr Đorđević je istakla da majčino mlijeko ima idealan odnos kalcijuma i fosfora, i omogućava idealnu apsorpciju, tako da ga bebe lako usvajaju, što je veoma bitno jer iz majčinog mlijeka dobijaju sve neophodne sastojke za rast i razvoj.
Na pitanje roditelja o uvođenju vode novorođenčadima, dr Đorđević je rekla da bebu treba ponuditi vodom kada počne uvođenje čvrstih obroka u ishranu.
„Ponudite dijete sa kašičicom ili dvije vode, a ono će popiti ukoliko je žedno. Nije greška ponuditi dijete koje pije isključivo majčino mlijeko vodom, iako su preporuke da djetetu koje sisa nije potrebno ništa drugo osim majčinog mlijeka. Međutim, u slučaju velikih vrućina i uslova koji nijesu adekvatni, moguće je da beba ima potrebu za vodom. Voda u Crnoj Gori ima taj fini, normalni mineralni sastav. Nije prirodno da pijemo destilovanu vodu, pa ni bebe ne treba da piju destilovanu vodu. Bebe treba da piju vodu podneblja na kome rastu. Institut za javno zdravlje, u kome radim, zadužen je za kontrolisanje ispravnosti voda svih gradskih vodovoda u Crnoj Gori, tako da znam da je voda sa česme potpuno ispravna za piće, a zbog uglavnom stare vodovodne mreže, voda se hloriše, radi dodatne sigurnosti. Bebe mogu da piju vodu sa česme, rekla je dr Đorđević.
„So ne treba davati bebama prije prve godine života, jer bubrezi nijesu dovoljno zreli. Nakon godinu dana treba početi dodavati po malo soli u hranu i začina kao što je peršun, da bi jelo bilo ukusnije. Ono što je jako bitno za djecu jeste da jedu sa ostalim članovima porodice, da ne bi imali osjećaj da jedu sami. Veoma je važno da kada cijela porodica jede i beba sjedi za sto, i da naša hrana pomalo liči na bebinu, da se kod bebe ne razvijo osjećaj da jede samo“, istakla je dr Đorđević.
Dr Đorđević je kazala da kupovne kašice treba davati djetetu samo u slučaju kada nijesmo sigurni u kvalitet voća i povrća koje možemo da kupimo, ili kada nekom voću nije sezona, a bebi treba početi sa uvođenjem voća u ishranu.
„Uvijek treba voditi računa o higijeni prije i tokom pripremanja obroka bebi. Iako zvuči banalno, ali mnogo ljudi ne zna pravilno da pere ruke. Ruke treba da se peru najmanje 20 sekundi. Hrana koja stoji četiri sata na sobnoj temperaturi treba da se baci. Svaki put treba da se pripremi svježi obrok za bebu. Sav višak hrane treba istog trena staviti u frižider, i pojesti najdalje u roku od 24 sata,“ kazala je dr Đorđević.
„Jagnjetina i teletina sa našeg područja odlični su za bebe, a ribu treba uvesti sa 12 mjeseci. Voće i povrće treba ispirati u dosta vode da bi se smanjo nivo pesticida, teških metala i toksina. Maslinovo ulje može se davati od 6 mjeseci života. Maloj djeci se ne preporučuje davanje sira koji je pravljen od nepasterizovanog mlijeka,“ savjeti su koje je dr Đorđević dala prisutnim trudnicama, porodiljama i dojiljama.
Prema riječima dr Đorđević drugi obrok djeci treba uvesti mjesec dana nakon uvođenja prvog obroka, da bi dijete moglo da se navikne na obrok i prihvati ga.
„Djete treba navikavati na slatko, ali treba mudro odrediti kada i koliko slatkog dati. Ne smije se pokvariti obrok slatkim, što znači da slatko ne treba davati prije jela. Nakon godinu dana može se dodati i malo meda u ishranu, ali ne treba pretjerivati u davanju šećera. Pola kašičice šećera dnevno ne može da škodi,“ rekla je dr Đorđević.
„Prvih mjesc dana bebinog života treba biti jako oprezan, jer ako beba spava duže od četiri sata, postoji mogućnost da je gladna, odnosno da je u hipoglikemiji, i da je zbog toga pospana. Ako beba napreduje dobro, i pritom spava četiri sata, onda je sve u redu,“ upozorila je dr Đorđević.
Add comment