Direktor Fonda za zdravstveno osiguiranje Sead Čirgić, dr Ana Ičević predstavnica Sindikata doktora medicine, ekonomska analitičarka Mila Kasalica i poslanica Branka Bošnjak govorili su na Panel diskusiji koja se tiče javnih finansija, posebno u sektoru zdravstva Izazovi javne potrošnje: Koliko košta zdravlje, koja je održana u Pr centru koju je organizovalo Društvo profesionalnih novinara (DPNCG). – Novi model za finansiranje zdravstvenih ustanova, koji je pripremljen, biće efikasniji od dosadašnjeg i više će motivisati zdravstvene radnike za pružanje zdravstvenih usluga – saopštio je Čirgić, na panel ovoj diskusiji. . – Ono što nas razlikuje od država EU jesu modeli plaćanja zdravstvenih usluga. Vrlo je teško odrediti šta kod cijene zdravstvene djelatnosti pripada na rad ljekara, šta na rad medicinskog srednjeg osoblja, šta na administrativne radnike. Cijena u zdravstvenoj djelatnosti nije čist ekonomski izraz, već obračunska osnova za realizaciju dogovorenih aktivnosti na polju pružanja usluga zdravstvene zaštite – naveo je Čirgić. Govoreći o modelima plaćanja zdravstvenih usluga, Čirgić je rekao da postoje četiri načina plaćanja. – Globalni budžet, gdje se unaprijed predviđaju sredstva za svaku zdravstvenu ustanovu. Taj metod je jako neefikasan. Svaka zdravstvena ustanova koja se na taj način finansira unaprijed zna sredstva koja će dobiti. Pacijenti se šalju iz jedne bolnice u drugu. Stvaraju se duge liste čekanja, nezadovoljni zdravstveni radnici i pacijenti. Model je karakterističan za nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju – pojasnio je Čirgić. On je kazao da postoji i model budžetiranja po stavkama, kada se unaprijed planiraju sredstva za svaku zdravstvenu ustanovu, gdje se tačno prepoznaju iznosi za zarade, iznos za materijalne troškove, za ljekove, potrošni medicinski materijal, za kapitalne investicije i ostale potrebe koje ima jedna zdravstvena ustanova. – Model je takođe neefikasan, jer se namjenska sredstva ne mogu prelivati sa jedne namjene za drugu. Karakterističan je što se menadžment zdravstvenih ustanova pretvara u administrativne radnike, nizak nivo odgovornosti – naveo je Čirgić. On je rekao da postoji i retrospektivni model plaćanja, gdje se plaća svaka usluga zasebno, navodeći da je loša strana tog modela što su zdravstveni radnici motivisani da prekomjerno pružaju zdravstvene usluge, i mogućnost kontrole je vrlo ograničena. -Model koji je prepoznala razvijena Evropa je perspektivan model plaćanja, gdje se plaća po slučaju. Svi slučajevi se obrađuju u srodničke dijagnostičke grupe, unaprijed je prepoznata cijena. Dobra strana ovog modela jeste ta što tjera svaku zdravstvenu ustanovu da bude racionalna u korišćenju sredstava koja im pripadaju – naveo je Čirgić. On je kazao da je negativnost toga modela što su bolnice motivisane da dijagnozu koja se manje plaća prikažu kao komplikovanije. – Nema idealnog modela plaćanja kad su bolnice u pitanju, ali ima nešto što primjenjuje kompletna Evropa. U prethodnom periodu uspjeli smo da pripremimo model za novi način finansiranja zdravstvenih ustanova. U krajnjem, mislim da ćemo dobiti jedan efikasniji model, imaćemo više motivisane zdravstvene radnike za pružanje zdravstvenih usluga. To je i način kako se može doći do većih zarada – istakao je Čirgić. On je, u toku diskusije, rekao da novi modeli plaćanja mogu suštinski da promijene situaciju niskih zarada ljekara. – Mislim da je najbitnije u našem sistemu uspostaviti autonomiju javnih zdravstvenih ustanova, promijeniti model plaćanja da svaka zdravstvena ustanova dobija onoliko sredstava koliko je radila. Postizanjem autonomije menadžment svake zdravstvene ustanove će biti zainteresovan da ona sredstva koja dobije, rasporedi unutar svoje organizacije na najbolji način – da nagradi najbolje – istakao je Čirgić.
Dr Ičević kazala je da u tom sindikatu nijesu upoznati sa novom modelom načina finansiranja zdravstvenih ustanova. Ona smatra da Strategija privatno-javnog partnerstva nije dovela do rješavanja nagomilanih problema, već do rasta velikog nezadovoljstva, kako pacijenata, tako i samog osoblja, kao i dodatnog novca iz budžeta koji je namijenjen javnom zdravstvu.
Kasalica je ukazala na reviziju Državne revizorske institucije (DRI) koja se odnosi na planiranje javne nabavke medicinske opreme. – Na mikro novou planiranja, postoji nedostatak efikasnog sistema zajedničke konsultacije i koordinacije između Ministarstva zdravlja, FZO i zdravstvenih institucija. To je osnova da se generišu problemi i nedostaci u planiranju nabavke medicinske opreme – navela je Kasalica.
Bošnjak, kazala je da ministar negira postojanje problema, a očigledno da u zdravstvenom sistemu i ovim reformama nešto nije kako treba. Ona je kazala da joj je najiritantnije što su ljekari, koji bi trebalo da budu nosioci zdravstvenog sistema, “poniženi, potcijenjeni, a Zakon o javnim zaradama ih nigdje ne prepoznaje”.
Dodajte komentar