25. avgust – Strogih epidemioloških mjera vjerovatno više neće biti – Hrvatska

0
23

Direktor HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je da strogih epidemioloških mjera zbog koronavirusa vjerovatno neće biti, ali da su klasične epidemiološke mjere (držanje distance i nošenje maski) još uvijek na raspolaganju ako se situacija pogorša.

– S obzirom na to da sad poznjemo bolesti, nešto više znamo o virusu, mada nas uvijek iznenađuje… Možemo reći da onih strogih epidemioloških mjera – lockdowna, zatvaranja, zabrane okupljanja – vjerovatno više neće biti – rekao je Capak.

Istakao je da su još uvijek na raspolaganju klasične epidemiološke mjere poput držanja distance, nošenja maski, na mjestima gdje ima više ljudi kao što su javni prevozi, koncerti i sl.

– To je ono što nam stoji na raspolaganju – dakle, držanje distance i maske. Ako bude potrebno, ako nam se epidemiološka situacija pogorša i ako se pokaže da je ta mjera efikasna, svakako će Krizni štab posegnuti za takvom mjerom – dodao je Capak.

On je takođe rekao da “imamo dosta veliki broj oboljelih”, za zadnji nedeljni prosjek je 790 dnevno onih koji su PCR-potvrđeni, a još je otprilike toliko onih koji su pozitivni na brzom antigenskom testu.

Istakao je i da prijeti novi talas ako dođe neka nova mutacija. “A ako ne dođe, onda ovaj talas, nakon ove jedne stagnacije, nakon faze ravne crte, vjerovatno će broj novooboljelih početi da opada”, dodao je Capak.

Komentirajući velik broj umrlih od ili s koronavirusom u vrijeme blaže varijante, rekao je da s omikronom imaju oko 700 PCR-pozitivnih i prosječno 12 umrlih dnevno, dok su na vrhuncu varijante delta u januaru prošle godine imali pet do šest hiljada PCR-pozitivnih i prosječno 52 umrla dnevno, te da se brojka kretala i do sto.

Istakao je da je hrvatska populacija starija od 60 godina puno manje vakcinisana nego u mnogim drugim evropskim zemljama, gdje je to i više od 90 posto za osobe starije od 60 i od 80 godina, dok je u Hrvatskoj to između 70 i 80 posto za tu stariju populaciju.

Objasno je da je jako bitna tehnika uzimanja brisa kada je u pitanju pouzdanost kućnih tekstova – de li je bris gurnut dovoljno duboko u nos da se uspije obrisati sluznica na kojoj se nalazi virus.

– Ovi sada kućni testovi i ovi brzi antigenski testovi koji se koriste u laboratorijima prilično su pouzdani, ali se ne mogu mjeriti s PCR-om, koji je 99 posto osjetljiv i pouzdan. Dakle, PCR je ipak zlatno pravilo i zlatni standard u dijagnostici korone – rekao je Capak.

Otkrio je da je u ovom trenutku vrlo malo ljudi u Hrvatskoj vakcinisano četvrtom dozom, dok imaju skoro milion ljudi koji su vakcinisani s tri doze. HRT