51. Godina rada započeta stručnim seminarom

0
120

Dalje sugestije dr Zamaklara u vezi sa rekonstrukcijom ušne školjke djeteta i ostalim anomalijama glave i vrata djece odnose se na to da rekonstrukciju srednjeg uha treba obaviti u periodu do druge-treće godine života, problem klempavih ušiju ne treba hirurški rješavati prije 6-7. godine života, i nipošto u lokal­noj anesteziji, te da uklanjanju hemangioma treba pristupiti kroz primjenu pulsne laserske dial intervencije.

Govoreći o tretnutnom dometu dječje hirurgije u Podgorici, dr Đorđe Suhih, sa Instituta za bolesti djece, naveo je da u okviru ove ustanove trenutno funkcionišu Otorinola­ringološka, Maksilofacijalna, Oftalmološka i ortopedska jedinica, te da na dječjoj klinici postoje i operacioni blok i 3 ambulante. Radno je angažovano 7 ljekara i 24 medicinske sestre. Ovdje se godišnje obavi oko 15.000 ambulantnih pregleda, 8.000 otorino­laringoloških, 3.700 oftalmoloških, oko 1.350 operativnih zahvata, a tretiraju se i sva urgentna stanja u ovoj grupi pacijenata.

Najčešću patološku pojavu kod pacijenata Dječje klinike predstavlja poremećaj funkcionisanja apendiksa – u oko 30% slučajeva. U vezi sa ovim stanjem dr Suhih je istakao da postoji visok procenat dijagnostikovanja ovih slučajeva u početnoj „hlad­noj” fazi. Oko 30% je perforativnih situacija, a isti je i procenat stanja registrovanih pravovremeno. Na Klinici se vrši zbrinjavanje pacijenata kod kojih se dijagnostikuju poremećaji ileusa, pojava cisti, tumora, invaginacija, ehinokoknih poremećaja, prisustvo trauma, torzične promjene itd. Stručnjaci ove ustanove suočavaju se i sa problematikom polidaktilije, hemangioma, limfangioma i sl. Posebno visoku ocjenu dr Suhih je dao neonatalnoj hirurgiji, koja se u širokom spektru sprovodi na ovoj ustanovi.

Hirurške tehnike za prevenciju retrakcije timpanalnog režnja poslije timpanoplastike kod djece bile su tema izlaganja prof. dr Snežane Ješić, sa Instituta za otorinolaringologiju i maksi-lofacijalnu hirurgiju u Beogradu. Ističući visok stepen profesional­nosti svoje ustanove, dr Ješić je navela da se na ovom institutu uspješno vrši endoskopija i hirurgija sinusa, mikrohirurgija uva, neonatalni skrining, a godišnje se obavi oko 8.000 pregleda i 360 operativnih intervencija. Poseban aspekt njenog izlaganja bila je hirurška terapija regresivnog džepa bubne opne. Objašnjavajući ovaj medicinski fenomen, ona je dala sugestiju da je veoma važno pravovremeno prepoznati ovaj problem, učiniti dostupnim otoskope i mikroskope na svim radnim mjestima u okviru ovakvih ustanova, te da preventivno izvršen operativni zahvat ima smisla već u 2-oj fazi razvoja ovog poremećaja. Veoma važan cilj predstav­lja sprečavanje rekurentnosti ove pojave, što bi zahtijevalo novu operativnu intervenciju. Pristupanjem ovakvim operacijama, sprečava se osteoliza kosti slušnog aparata, poremećaj aeracije i slične opasne komplikacije. Važnu preventivu predstavlja ade­kvatno liječenje akutnog otitisa.

U vezi sa borbom za očuvanje zdravlja čula sluha u popu­laciji najmlađih pacijenata, dr Lejla Rovčanin, sa Instituta za bolesti djece u Podgorici, prikazala je rezultate istraživanja sprove-denog na nivou Centra za neonatologiju, Ginekološke klinike i Otorinolaringološkog odjeljenja Instituta. Neonatalni skrining sluha, objasnila je dr Rovčanin, važno je sprovoditi zbog činjenice da oštećenja sluha predstavljaju najčešći uzrok invalidnosti kod djece. Oštećenje sluha, navela je ona, mora se otkriti do 3-eg mjeseca života bebe, kako bi se od 6-og mjeseca počela primjenji­vati individualizovana terapija. Mala tjelesna težina bebe, komp­likacije žutice, genetska predisponiranost, od čega 1/3 čine sindromi, razne infekcije, te primjena nekih ljekova, predstavljaju neke od uzroka nastanka ovih anomalija.

U istraživanju čiji su rezultati prikazani ovom prilikom učestvovalo je 3.702 djeteta, od čega 2.356 novorođenčadi. U posljednjih 18 mjeseci registrovano je 17 slučajeva obolijevanja sa teškim oštećenjima sluha i 319 slučajeva nagluvosti. Srednji uzrast ove djece bio je 62 mjeseca, što dr Rovčanin tumači kao loš pokazatelj uspjeha u liječenju zbog kašnjenja za oporavak govora i sluha. Za razvoj ovih anomalija dječaci su se pokazali osjetljivijim u odnosu na djevojčice. Ističući značaj spremnosti medicinskog osoblja za vršenje skrininga na ovoj ustanovi, dr Rovčanin je izrazila nadu za nabavku dodatnih 5 aparata, kojim bi se funkcionalnost u vezi sa sprečavanjem pojava oštećenja sluha podigla na veći nivo eikasnosti.

Seminaru upriličenom povodom proslave 50 godina postojanja Instituta za bolesti djece, prisustvovao je veliki broj predstavnika stručne javnosti. Bila je ovo prilika da se najavi i održavanje Sedmog regionalnog skupa dječjih hirurga, iza čije će organizacije, u periodu pred nama, stati ova ustanova.

 

Piše: A. Radanović