Mladeži

Mladež (Naevus) je dobroćudna promjena na koži ili sluznici, koja je tamnije prebojena od okoline. Sastoji se od ćelija – melonocita, koje stvaraju pigment. Srijeću se u svim dobnim uzrastima, rijetko se javljaju nakon 50-e godine života. Urođeni mladeži su mladeži koji se uočavaju na rođenju ili u prvim danima nakon rođenja. Po veličini možemo ih podijeliti na male (do 1.5 cm prečnika), srednje (od 1,5 do 10 cm), velike (od 11 do 20 cm) i gigantske (veće od 20 cm prečnika).

Rano izlaganje suncu je važan činilac u nastanku mladeža. U djetinjstvu, broj mladeža se povećava sa uzrastom, kod djece sa svijetlom puti i sa pjegama, i koja su imala više težih opekotina od sunca. U pojavi mladeža važnu ulogu imaju i nasljedni faktor.

Postoje dvije vrste mladeža, tipični i atipični.

Tipični mladeži (obični ili regularni) (sl. br. 1 i 2) su najčešće veličine do 6 mm u prečniku, jednobojni, od svijetlo braon do crne boje, simetričnog izgleda, jasnih ivica. Oni nastaju tokom prvih 20 godina života, svojom veličinom prate naš rast, ali ne mijenjaju bitnije svoj izgled i boju.  Tipičan mladež može biti u ravni kože, ispupčen (iznad ravni kože) ili viseći, može biti sa ili bez dlaka. Može biti tvrd na dodir ili mek. Osnovna karakteristika njegove tipičnosti je da se ne mijenja.

sl. br. 1

 sl. br. 2

sl. br. 3

sl. br. 4

Atipičan  nevus (sl. br. 3 i 4) je veći od 6 mm u prečniku, višebojan, nepravilnog oblika (asimetričan) a ivice su mu isprekidane, izreckane ili nejasne. Ovo su osobine koje se mogu uočiti golim okom.

Kada atipični mladež ima histopatološke karakteristike koje su daleko bliže melanomu nego tipičnom mladežu, postavlja se dijagnoza Displastičnog mladeža.

Dermatoskopija je bezbolna, neinvazivna dijagnostička metoda, gdje se uvećanjem struktura kože po dubini, uočavaju promjene nevidljive golim okom. Upotrebom dermoskopije mogu se dijagnostikovati ne samo pigmentne promjene na koži, već i druga oboljenja kože. Od presudnog značaja je njena primjena za rano otkrivanje malignih tumora na koži, melanoma.

Rizični znaci koji ukazuju na neodložan dermoskopski pregled su nagao i brz rast mladeža, promjena boje i oblika, svrab, bol i krvavljenje.

Mladeži koji zahtevaju posebnu pažnju i praćenje, minimalno na šest mjeseci, su displastični ili atipični mladeži, neubičajenog izgleda sa posebnim dermoskopskim karakteristikama.

Uklanjanje mladeža se može vršiti iz estetskih ili medicinskih razloga.

U zavisnosti od kliničke i dermoskopske slike, moguće je uklanjanje mladeža radiotalasnom ili klasičnom hirurgijom, o čemu odluku donosi dermatolog.

Hiruško uklanjanje mladeža indikovano je u sljedećim slučajevima:

• Ako je mladež displastičan.
• Ako se mladež promijenio i dermoskopskim pregledom postoje kriterijumi za melanom.
• Ako je mladež urođen – kongenitalni. Ovi mladeži nose za 15% veći rizik da tokom života pređu u malignitet.
• Ako je mladež plav, blue nevus. Plavičasto siva boja mladeža ukazuje na pigmentne ćelije u posljednjem, najdubljem dijelu kože. Takodje, nosi veći rizik da se tokom života promijeni.
• Ako se mladež uklanja iz estetskih razloga ili je na mjestu česte iritacije a veći je od 7mm.

Radiotalasima se mogu uklanjati slijedeći mladeži:

• Mladeži veličine do 7mm, pravilnih struktura.
• Mladeži koji se uklanjaju iz estetskih razloga.
• Mladeži koji se nalaze na mjestu stalne iritacije a još uvijek se nijesu izmijenili.

Svaki uklonjeni mladež obavezno se mora poslati na patohistološku analizu radi potvrde dijagnoze.

Procedura uklanjanja mladeža laserom ne omogućava slanje promjene na patohistološku analizu i ne preporučuje se.

Na mjestu gde je bio mladež, a urađena je intervencija, uvijek ostaje neka vrsta ožiljka. Kako će ožiljak izgledati zavisi od regije sa koje je mladež skinut i metode koja se koristi.

ABCD pravilo može biti od koristi pri odluci da se potraži savjet dermatologa:

–       Da li je promjena asimetrična?

–       Da li ima nejasne ili izreckane granice (engl. Border)?

–       Da li mijenja boju (engl. Color)?

–       Da li je prečnik (engl. Diameter) veći od 6mm?

–       Da li se tokom vremena mijenja veličina, oblik, boja ili ponašanje (engl. Evolution)?

Dr Miruna Kuzman,
Ljekar na specijalizaciji interne medicine,
Klinika za onkologiju i radioterapiju, KCCG