Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularna oboljenja su najveći uzrok prerane smrti u svijetu i da uzrokuju više od 17 miliona smrtnih slučajeva godišnje. Upotreba računarskih sistema u medicinske svrhe je od neprocjenjivog značaja, jer se dobijaju dragocjene informacije o funkcionisanju srčanih zalizaka, o pulsu i njegovoj promjenljivosti, predinfarktnom stanju, insuficijenciji, itd. Računarskim sistemima provjerom rada srca, čak i kada problem nije njegovo oboljenje, mogu se dobiti informacije značajne za stanje ostalih vitalnih organa kao i cjelokupno zdravstveno stanje pacijenta.
Pored elektrokardiografije (EKG– engl. Electrocardiography), gdje se registruju talasi i mjeri napon srca, veoma je važno pravilno detektovanje zvukova srca, odnosno fonokardiografskog signala (PCG – engl. Phonocardiography). Kod nas, a i u regionu, još uvijek je zastupljena subjektivna presuda ljekara. Šta to znači? Tradicionalna auskultacija uključuje subjektivnu presudu ljekara koji predstavlja varijabilnost u percepciji i interpretaciji zvukova i time utiče na dijagnostičku tačnost. A šta ako ljekar nije dovoljno iskusan? Donijeće pogrešnu dijagnozu.
Značajna istraživanja sprovode se na automatskoj analizi zvukova srca. Dovođenjem zvukova srca na analogno-digitalni konvertor može da se definiše i omogući tačna detekcija parametara. Može da se projektuje arhitektura sistema, odnosno hardverske komponente za prikupljanje PCG signala i implementira softver za njegovu obradu.
Srce
Srce je najvitalniji, najdinamičniji i najsnažniji organ u tijelu. Mehanički gledano predstavlja sistem dvije serijski povezane pumpe: jedne koja pumpa krv u pluća i druge koja pumpa krv u sva druga tkiva. U funkcionalnom smislu ima desnu i lijevu komoru, kojima je pridodata po jedna pojačavačka pumpa u obliku desne i lijeve pretkomore. Zato se u medicini često koristi izraz „desno” i „lijevo” srce. Desno srce je desna pretkomora i desna komora. Lijevo srce je lijeva pretkomora i lijeva komora. U desnu pretkomoru dolazi venska krv iz tijela, koja se kroz desnu komoru pumpa u pluća. Krv iz desnog srca u pluća vodi plućna arterija, u njoj se nalazi venska krv a zove se arterija, jer je pravilo da se svi krvni sudovi koji idu od srca prema periferiji zovu „arterije”. U plućima se iz krvi izdvaja ugljen dioksid, a krv se snabdijeva kiseonikom. Tako pročišćena krv je sada arterijska, te iz pluća dolazi u lijevu pretkomoru plućnim venama, iako sadrže arterijsku krv zovu se „vene” jer dolaze sa periferije u srce. Iz lijeve pretkomore arterijska krv dalje ide u lijevu komoru, pa u arteriju aortu koja je nosi u cijelo tijelo. Budući da lijevo srce pumpa arterijsku krv u cijelo tijelo, dok desno srce pumpa vensku krv samo u pluća, u lijevom srcu su pritisci tri puta veći i njegovi zidovi su deblji i jači. Zbog toga se lijevo srce često naziva “veliki krvotok”, dok je drugi naziv za desno srce “mali krvotok”. Latinski naziv za pretkomoru je atrija, komora je ventrikula, a zid koji dijeli desno i lijevo srce naziva se septum. Zbog postojanja septuma nema kontakta između dvije pretkomore i dvije komore, u suprotnom bi došlo do miješanja venske i arterijske krvi.
Između pretkomora i komora nalaze se zalisci (lat. valvule) i oni sprečavaju vraćanje krvi iz komora u pretkomore. Postoje: mitralni, trikuspidalni, aortni i plućni zalizak. Mitralni zalizak se otvara kada krv ide iz lijeve pretkomore u lijevu komoru, da bi iz lijeve komore preko aortnog zaliska otišla u aortu, a potom u sve druge organe. Trikuspidalni zalizak se otvara da bi krv prešla iz desne pretkomore u desnu komoru, a iz desne komore krv prolazi kroz plućni zalizak i ide u plućnu arteriju. Mitralni i trikuspidalni zalisci se zajedno nazivaju atrio-ventrikularni ventili(AV), a aortni i plućni zalisci se jednim imenom zovu sinoatrijalni ventili (SA).
U toku jednog minuta kroz srce protekne 5 do 6 litara krvi, što predstavlja minutni volumen srca, a to je i ujedno ukupna količina krvi u organizmu. Zdravo srce ima 72 otkucaja u minuti. Razlika od 10 otkucaja se smatra normalnom. Otkucaj srca proizvodi dvije vrste zvukova:
- „Prvi zvuk” se proizvodi tokom zatvaranja atrio-ventrikularnih ventila;
- „Drugi zvuk” se proizvodi tokom zatvaranja sinoatrijalnih ventila.
Add comment