U Institutu „Dr Simo Milošević” u Igalu realizovan je trodnevni program Sedmog zajedničkog sastanka neuroloških udruženja Srbije i Crne Gore. Skup koji polako zadobija obrise lijepe tradicije, 2-og juna svečano je otvorio ministar zdravlja Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović. Do 5-og juna u svojstvu izlagača na Sastanku govorilo je četrdesetak predstavnika neurološke struke, a posebnu boju cijelom događaju dao je internacionalni karakter susreta. Učesnica grupe moderatora programa Sedmog sastanka, dr Slavica Vujisić, u razgovorou o ovom događaju istakla je da je ovogodišnjem sastanku prisustvovalo više od 80 učesnika, što je, kako navodi, za ovakvu vrstu okupljanja u Crnoj Gori zaista impozantan broj. – Predavači po pozivu bili su ugledni eksperti iz Slovenije prof. David Vodušek i prof. Zvezdan Pirtošek, kao i prof. Osman Sinanović iz BiH. Moram da naglasim da je podršku održavanju ovog sastanka dao ministar zdravlja Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović, koji je i zvanično otvorio skup, direktorka KCCG dr sc. Olivera Miljanović i direktor Republičkog fonda zdravstva g-din Kenan Hrapović, što je za neurološku struku veoma značajno – objasnila je dr Vujisić. U vezi sa cijelim događajem, ona se potrudila da javnosti dostavi detaljan prikaz aktivnosti koji dajemo u nastavku teksta.
SKUP SA IMPOZANTNIM ODZIVOM
Sedmi sastanak Udruženja neurologa Crne Gore i Udruženja neurologa Srbije sa međunarodnim učešćem jedan je u nizu neuroloških sastanaka koji se održavaju svake godine na crnogorskom primorju, ove godine u organizaciji Udruženja neurologa Crne Gore. Sastanci su prije svega osmišljeni da se saopšte novine u dijagnostici i terapiji neuroloških bolesti, u cilju podizanja stručnog nivoa u tretmanu neuroloških
bolesnika. Takođe, cilj je da se ukaže na značaj neurologije danas, na njen izuzetan napredak u posljednjih 20 godina, gdje je osim poboljšanja dijagnostičkih procedura napredovanjem tehnike, uključen niz novih lijekova i terapijskih procedura. Ne manje značajan je i susret neurologa kako Srbije i Crne Gore tako i iz bivših jugoslovenskih republika i svijeta.
Jedna od glavnih tema ovogodišnjeg sastanka bili su poremećaji kognicije, (oštećenja saznajnih funkcija mozga, kao što su: pamćenje, upamćivanje, mišljenje). Predavači su iznijeli rezultate istraživanja u mnogim neurološkim bolestima za koje se smatralo da ne postoje poremećaji ovih funkcija, da su oni i te kako prisutni. Razmatrani su razlozi nastanka ovih oštećenja i mogućnosti prevencije. Kognitivna oštećenja su česta, ali i uzrokovana mnogim faktorima, kao i još neobjašnjenim mehanizmima.
Ekspertska predavanja gostiju predavača izazvala su izuzetnu zainteresovanost prisutnih, ukazala na probleme vezane za finkciju mokraćne bešike u neurološkim bolestima, probleme oboljenja perifernih nerava kao i pregled razvoja neurologije kroz istoriju, što je osobito značajno ukazati svakom mladom ljekaru: da istorija ne počinje sa nama i da se do epohalnih otkrića teško dolazi, tj. da je svaki i mali doprinos struci vrijedan pažnje i poštovanja. Saopšteni su najnoviji terapijski protokoli za moždani udar. Poseban akcenat je stavljen na menadžment tranzitornog ishemičnog ataka (TIA), za koji su saopšteni novi pristupi u dijagnostikovanju i liječenju. Dat je pregled sadašnjih terapijskih mogućnosti za multiplu sklerozu kao i pregled lijekova koji su u perspektivi za liječenje ove bolesti. Kad je u pitanju multipla skleroza, broj oboljelih u Crnoj Gori može se samo procjenjivati na osnovu prevalence ovog oboljenja na broj ukupnog stanovništva, što bi se kretalo od 400 do 500 oboljelih, različitih tokova oboljenja i posve različite sposobnosti odnosno nesposobnosti za rad, do potpune zavisnosti od pomoći drugih, odnosno porodice. Niz interesantnih saopštenja koja su približila neka rjeđa oboljenja ljekaru u svakodnevnoj kliničkoj praksi bila su od posebnog značaja.
Predmet diskusije bilo je stanje neurologije kod nas, položaj koji jeste marginalizovan u odnosu na značaj neurološke struke, a nivo opremljenosti neuroloških službi, kako kod nas tako i u drugim sredinama, veoma zaostaje za drugim strukama. Sve više je drugih specijalnosti koje žele, ili već tretiraju, ili se uključuju u liječenje neuroloških oboljenja, što je apsolutno zabrinjavajuće.
Ono što predstavlja problem neurologa u susretu sa pacijentima jeste nedostatak vremena koji je potrebno posvetiti svakom pacijentu. Kolege iz USA izračunale su da čak i epileptologprosječno ima samo 11 minuta vremena za jednog pacijenta, što je izuzetno malo. Neurološki pregled je komplikovan, traje, ako želite da objasnite šta treba da se uradi od dopunskih pregleda i snimanja, da objasnite terapiju i da to sve napišete pri prvom pregledu, treba vam najmanje 30 do 45 minuta. Drugi problem su neopravdana upućivanja pacijenata sa tegobama neurologu. Ovo su slučajevi koje bi trebalo da riješe ljekari primarne zdravstvene zaštite. Na taj način se upošljavaju visokospecijalizovani ljekari koji bi trebalo da rješavaju prava i komplikovana neurološka oboljenja.
Udruženje neurologa Crne Gore osnovano je sa ciljem da promoviše i sprovodi kontinuiranu edukaciju svojih članova, da pravi kontakte sa kolegama u regionu i svijetu i na taj način razmjenjuje iskustva i znanja. Takođe, uključivanjem u članstvo u neurološke organizacije kao što je Evropska federacija neuroloških udruženja (EFNS) ono treba da omogući mladim kolegama lakše dobijanje stipendija za boravke na prestižnim evropskim klinikama, kursevima i edukativnim školama. Taj trend će se nastaviti daljim organizovanjem edukativnih skupova, umrežavanjem u druge svjetske i evropske, a prvenstveno regionalne neurološke organizacije radi podizanja nivoa znanja svakoga od nas.
Add comment