Interesantan je podatak da je krvna grupa A, sa 36 procenata, najzastupljenija krvna grupa u Crnoj Gori. Sa druge strane, svjetske statistike pokazuju da je ova krvna grupa zastupljena kod svega desetak procenata svjetske populacije, dok čak 75 odsto svjetskog stanovništva, naročito u Sjevernoj Americi i Sjeverozapadnoj Evropi, pripada O krvnoj grupi.
Krvna grupa A u procesu evolucije nastala je kada je ljudski predak, lovac i sakupljač, postao kultivator zemljišta i prešao na agrarnu ishranu. On nije više dominantno zavisio od svog ulova, jer je i sam naučio kako da proizvodi hranu za svoje potrebe.
Sa tim promjenama nastao je i preobražaj metabolizma, koji je doveo do razvoja specifičnosti digestivnog i imunog sistema kod ljudi sa krvnom grupom A.
Sljedstveno, osobe sa ovom krvnom grupom imaju osjetljiv sistem za varenje i tolerantan imuni sistem. Upravo zbog osjetljivosti imunog sistema, podložnije su kardiovaskularnim tegobama, dijabetesu i karcinomu. Međutim, ukoliko osobe sa A krvnom grupom posvete pažnju pravilnoj ishrani i smanje unošenje hrane koja može biti toksična i imuno supresivna, tada ne znači da će njihova krva grupa biti i njihova sudbina.
Dok je za osobe sa O krvnom grupom meso značajan izvor proteina, za krvnu grupu A crveno meso predstavlja problem.
U procesu prelaska sa proteinske, mesne ishrane čovjeka – lovca, na hranu biljnog porijekla kod čovjeka – kultivatora, došlo je do smanjenja proizvodnje stomačne kiseline koja je neophodna za varenje mesa. Zato mnogi ljudi sa ovom krvnom grupom osjećaju težinu, usporenost i pad energije poslije obilnog mesnog obroka, ali i brzo “živnu” kada pređu na dominantno vegetarijansku ishranu.
Ključna razlika je u tome što osobe sa O krvnom grupom, “lovci”, brzo gube kilograme kada konzumiraju meso, jer ono ubrzava njihov metabolizam, dok kod osoba sa krvnom grupom A meso izaziva usporavanje metabolizma, teško se vari, te tako nepotpuno svareno i metabolisano postaje izvor toksina u organizmu i doprinosi padu imunog sistema, taloženju masnoće na krvnim sudovima, zadržavanju vode u tijelu i otečenosti i podbulosti. Meso se kod njih, uglavnom, metaboliše u masti i taloži se, dok se kod grupe O koristi kao gorivo.
To, svakako, ne znači da je neophodno da osobe A krvne grupe postanu vegetarijanci, ali je sigurno da će znatno poboljšati ukupno zdravlje ukoliko iz ishrane isključe crveno meso ili ako ga konzumiraju samo povremeno. U njihovoj ishrani preporučuju se ćureće i pileće meso, ali i riba, jer se njihovi proteini lakše vare. Najbolji recept za bolje zdravlje osoba sa A grupom jeste ishrana koja obiluje povrćem, voćem i cijelim žitaricama, budući da povrće ubrzava metabolizam i faktor je gubitka težine.
Organizam osoba sa A krvnom grupom specifičan je i po povećanom stvaranju sluzi u organima za disanje, zbog čega su one sklonije respiratornim problemima, astmi i alergijama. Zato im se preporučuje smanjivanje unosa hrane koja proizvodi sluz u bronhijama i plućima, kao što su mliječni proizvodi i pšenično brašno. Eliminisanjem ove hrane kod djece sa hroničnim bronhitisom, astmom i alergijama, kako se pokazalo, njihovo stanje dramatično se popravlja, ali i nanovo pogoršava kada se ove namirnice ponovo uvedu u ishranu. Preporuka je da se umjesto pšenice koriste druge žitarice, poput raži, heljde, spelta, kamuta, prosa, ovasa i ječma, a od mliječnih proizvoda kozji sir, jogurt, kefir, kiselo mlijeko… Ni ovi mliječni proizvodi, ipak, ne preporučuju se za korišćenje svakog dana, jer i oni stvaraju sluz koja hrani bakterije i viruse. Kravlje mlijeko i sir treba ili u potpunosti izbaciti iz ishrane ili ih samo povremeno konzumirati.
Važno je napomenuti i to da kod krvne grupe A mliječni proizvodi usporavaju metabolizam i efikasnost insulina, pa tako doprinose gojaznosti. Česti su i problemi sa kožom, jer sluz hrani bakterije koje stvaraju kožne probleme, kao što su, na primjer, akne.
Da bi očistile sluz koja se noću sakuplja u organima za disanje i varenje, za osobe sa ovom krvnom grupom koristan je savjet da dan otpočnu čašom mlake vode sa iscijeđenim sokom jedne polovine limuna, koji će otkloniti sluz i pospiješiti pražnjenje crijeva.
Pšenično brašno, osim stvaranja sluzi u organima za disanje, doprinosi i stvaranju kisele Ph vrijednosti u tijelu. Normalna zdrava ćelija mora imati bazan Ph, a kiseli Ph vodi u zapaljenske procese, pad imuniteta, toksičnost, razvoj bakterija i virusa i bolest. Ćelija raka, na primjer, ima jako kiselu Ph vrijednost. Baznu reakciju u organizmu stvaraju sirovo povrće i voće, te je ova hrana bukvalno od životne važnosti za svaku, a posebno A krvnu grupu. Izuzetak su paradajz i paprika, zato što iritiraju organe za varenje kod osoba sa ovom krvnom grupom i teške su za stomak. Slično je i sa pomorandžom i bananom, koje sprečavaju apsorpciju nutrienata. Limun i grejpfrut su bolji izbor jer proizvode baznu reakciju u organizmu.
Svjetske statistike ukazuju da je krvna grupa A zastupljena sa oko 10 procenata u svjetskoj populaciji, dok je O grupa zastupljena sa oko 75 odsto, posebno u Sjevernoj Americi i Sjeverozapadnoj Evropi. Interesantan je podatak da je u Crnoj Gori, sa 36 procenata, A najzastupljenija krvna grupa.
Osim fizičkih specifičnosti, osobe sa krvnom grupom A imaju i svoje naročite psihološke karakteristike. Vjerovatno je prelaz sa mesne ishrane čovjeka – lovca na hranu biljnog porijekla uslovio da se i sam čovjek promijeni i postane, simbolično rečeno, sličan biljci: osjetljiviji, saosjećajniji, produhovljeniji. Fizički, ovo je visoka i vitka populacija, a najčešće je zastupljena među intelektualcima i umjetnicima. Sklona je filozofiji i apstraktnom razmišljanju, a usljed osjetljivijeg nervnog sistema u odnosu na ostale krvne grupe, takođe i stresu.
Dok su nosioci O krvne grupe osvajači, lovci, atlete, ambiciozni, agresivniji, lideri, osobe sa krvnom grupom A su miroljubivije i osjećajnije. Ovo su neka moja opažanja, jer vodim statistiku o krvnoj grupi za svakog pacijenta. Moji pacijenti u Kanadi bili su većinom O krvna grupa, u Crnoj Gori većinom A. Možda ovi moji komentari nisu politički korektni, jer insinuiraju osvajačku prirodu Anglo – Saksonske populacije, a miroljubivost našeg naroda, ali je to interesantna tema za razmišljanje sa filozofsko- društvenog aspekta, a ne samo sa medicinskog. Na kraju, tu je i istorija da potvrdi ova moja zapažanja.
Piše: Dr Snežana Tomić, homeopat
Add comment