HIPOTENZIJA: bolest ili normalno stanje

0
284

 

hipoKada je riječ o liječenju i posljedicama visokog krvnog pritiska, tu nema nikakvih nedoumica. Sa druge strane, naša mišljenja o niskom pritisku bitno se razlikuju – dok ga neki ljekari ne smatraju bolešću, drugi smatraju da je to potencijalno ozbiljno oboljenje koje zahtijeva liječenje i redovne kontrole. U anglosaksonskoj literaturi to se stanje ne prepoznaje kao poremećaj, pa se, često, i ne opisuje u medicinskim knjigama. U njemačkoj literaturi stanje se naziva konstitucionalna hipotenzija, a predlaže se i liječenje u vidu povećanja tjelesne aktivnosti, većeg unosa soli, te propisivanja vazokonstriktora.

Snižena vrijednost krvnog pritiska od 100/60 mm Hg, uz postojanje pratećih simptoma, smatra se bolešću i treba je liječiti. Hipotenzija se može javiti u bilo kom životnom dobu. Žene se češće nego muškarci suočavaju sa tom bolešću. Većina osoba koje pate od niskog pritiska vremenom se naviknu na svoje stanje i prestanu da osjećaju simptome. Nizak pritisak, inače, ima tendenciju da u kasnijim godinama života preraste u hipertenziju.

Snižene vrijednosti krvnog pritiska mogu izazvati ozbiljna oštećenja organa koji su izloženi lošijoj prokrvljenosti, jer dovoljna količina krvi ne dolazi u sve djelove tijela, odnosno sve ćelije ne dobijaju dovoljno kiseonika i hrane, pa može doći do poremećaja metobolizma ovih ćelija i nedovoljnog uklanjanja otpadnih produkata iz njih. Postoje dva tipa hipotenzije: primarna i sekundarna.

Hronična ili primarna hipotenzija predstavlja dugotrajno prisutstvo niskog krvnog pritiska kojem se ne može otkriti uzrok, ali može biti i genetski nasljedan.

Sekundarna hipotenzija može biti prouzrokovana različitim bolestima, stanjima i lijekovima, kao što su dehidratacija, krvarenje, infekcije, trudnoća, strah, oštećenja kičmene moždine, posljedice moždanog udara, infarkta i slično, potom lijekovi koji se propisuju za snižavanje visokog krvnog pritiska, b-blokatori, antidepresivi, diuretici.

Ortostatska hipotenzija je pad krvnog pritiska prilikom ustajanja.

Postprandijalna hipotenzija je nagli pad krvnog pritiska poslije jela, a javlja se uglavnom kod starijih ljudi.

Takva stanja javljaju se i kod osoba sa normalnim vrijednostima krvnog pritiska.

Simptomi sniženog krvnog pritiska mogu se javiti kao: glavobolja, vrtoglavica, umor, poremećaj sna, anksioznost ili depresija, osjećaj izraženog lupanja srca, znojenje, zujanje u ušima, hladne ruke i noge, malaksalost. U zavisnosti od spoljašnjih uslova niskog atmosferskog pritiska, može se dogoditi da on padne jos niže od uobičajenog, pa može doći do nesvjestice, poremećaja vida i slabosti tijela. Ako pritisak naglo padne, najbolje je popiti čašu vode sa pola kašicice soli, pokvasiti sljepoočnice,  popiti čaj ili kafu. Vodite računa o tome koliko kofeina unosite u organizam – on je diuretic, te zbog ovog svog efekta može čak i da smanji krvni pritisak.

Kao preventiva, preporučuje se izbjegavanje visoke temperature i prostorija bez dovoljno kiseonika, izbjegavanje stajanja i sjedenja bez promjene položaja, režim rada i odmora, dovoljno sna, smanjenje stresa. Potrebno je izbjegavati namirnice koje prirodno smanjuju krvni pritisak. U narodnoj medicini, ruzmarin je prirodni lijek za podizanje niskog krvnog pritiska. Samo jedna čaša svježeg soka od cvekle dnevno za jednu sedmicu može bitno umanjiti simptome niskog pritiska. Glog  je veoma korisna biljka za regulaciju krvnog pritiska, kako hipotenzije tako i hipertenzije. Žen-šen, vjerovatno najpoznatiji korijen na svijetu, pozitivno djeluje i u slučajevima poremećenog krvnog pritiska.

Ukoliko opisane mjere ne dovode do zadovoljavajućeg povišenja krvnog pritiska i olakšanja simptoma, u obzir dolazi aktivno liječenje, koje je u domenu ljekara specijaliste.

 

Piše: Dr Gorokhov-Mekh Kiril