Nutritivne alergije nisu najčešći uzročnici kada su u pitanju alergije kod djece, i djeca sa akutnom urtikarijom se često nepotrebno i dugo stavljaju na stoge dijete. Kada se uvodi neka nova namirnica djetetu je potrebno to raditi postepeno i u vrlo malim količinama, oko 5 gr. dnevno i samo jedan tip hrane. Potrebno je oko pet dana da dijete konzumira samo tu namirnicu kako bi se utvrdilo da li je alergično na istu. Po novim preporukama, nakon četiri navršena mjeseca djeteta potrebno mu je uvoditi i razne vrste namirnica. Dijete se tako navikne na mnoge ukuse pa ih kasnije lako prihvata. Nekada je bila preporuka da se djeci uvode namirnice nakon šest mjeseci ali se pokazalo da dijete već u sedmom mjesecu odbija raznu hranu. Uvijek se počinje sa uvođenjem slanih obroka pa tek kasnije slatkih, jer djeca lakše prihvataju slatke namirnice. Između podoja je potrebno djetetu ponuditi vode, pa ukoliko je ono žedno piće je. Potrebno je sve nove smjernice prilagoditi određenim područjima.
Medicina stalno napreduje pa se tako i mijenjaju načini liječenja i preporuke pa su roditelji često u zabludi. S tim u vezi dr Vranješ je naveo neke primjere.
– Nekada je iščašenje kukova kod nas bilo zastupljeno kod velikog broja djece i tada su eksperti Svjetske zdravstvene organizacije predložili obavezno široko povijanje za svu djecu, što je doprinijelo smanjenu broja djece sa težim posledicama. Nekada su se alergije kod djece dijagnostikovale tako što im se na kožu nakapa malo kravljeg mlijeka, pa ako se to područje zacrveni potvrđuje se alergija, dok danas postoje alergo testovi koji se rade iz krvi. Nekada je bila preporuka da se ti testovi rade tek nakon navršene treće godine.
Dr Vranješ savjetuje da, kada je već potvrđena neka alergija, treba biti vrlo oprezan i pratiti sve promjene kod djeteta, a prepisane terapije ne treba izbjegavati jer su iste bezbjedne za djecu.
– Kortikosteroidi se daju djeci ukoliko dijete ima gušenje, otok i sl., ali ne i kada je u pitanju samo osip, jer kortikosteroidi ne liječe alergije već samo izazivaju spazam krvnih sudova. Nazalni kortikosteroidi se daju djeci i bezbjedni su jer ne utču na rast i razvoj djeteta jer se daju kratkotrajno i u malim dozama. Ukoliko je potrebno djetetu se daju antihistaminici, ali većina alergija obično traje sedam do deset dana bez obzira na to koji je uzročni faktor. Ukoliko u prva dva sata nakon konzumiranja neke namirnice ne dođe do alergijske reakcije u vidu gušenja, otežanog disanja i sl. kasnije neće doći do nekih komplikacija.
Najčešća klasična alergija – koprivnjača ili urtikarija je infektivne etiologije. Na prvom mjestu je virus, a na drugom bakterija.
Kod atopične djece, znači djece sa urođenom sklonošću ka alergijama, nema povećanog rizika od penicilinske alergije. Djeca čiji su roditelji alergični na penicilin ne nasljeđuju tu alergiju. Penicilinska alergija nije nasljedna, može da nastane bilo kada. Kada su bakterijske infekcije u pitanju, penicilin je još uvijek izbor broj jedan jer ima selektivnu toksičnost, odnosno, ubija bakterije ali ne oštećuje ćelije organizma. Moja lična preporuka je da se dijete ne šalje u vrtiće – kolektive prije navršene treće godine života, kada počinje da uči i da se socijalizuje, ukoliko roditelji imaju uslova za to, jer dijete ima imunološku prazninu do prvih godinu i po dana, a tada je dijete vrlo podložno mnogim infekcijama. Postoji preko 200 respiratornih virusa pa je teorijski moguće da dijete svakog drugog dana dobije novi virus.
Inhalacije su jedan vid moderne terapije koja djeluje direktno na pluća i treba ih upotrebljavati ukoliko su prepisane jer ne postoji navikavanje i štetnost ukoliko se upotrebljavaju po uputstvu.
Ukoliko je kod djeteta zapušen nos potrebno ga je osloboditi od sekreta jer dijete ne može da se normalno hrani i postaje nervozno. Sekret je najbolje odstraniti fiziološkim rastvorom. Alergijski rinitis, odnosno upala sluznice nosa, obično se javlja kod djece starije od pet godina.
Najčešće infekcije kod djece su infekcije grla, odnosno upala krajnika. Treći krajnik imaju sva djeca, samo što je kod nekog djeteta treći krajnik hronično upaljen pa pravi smetnje pri disanju – tada se preporučuje uklanjanje istog. Kada je upaljen treći krajnik dijete hrče dok spava, blokiran mu je nosić pa diše direktno na usta i tada dolazi do čestih upala krajnika. Ukoliko se kod djece pojave otoci na vratu najčešće je u pitanju reakcija limfnih žlijezda koje se inače nalaze po cijelom organizmu. One imaju svoju funkciju, luče bijela krvna zrnca kako bi spriječila dalje prodiranje mikroorganizama, odnosno štite organizam kako ne bi došlo do sepse i sl.
Dodajte komentar