Atopijski dermatitis

0
227

Najčešća hronična bolest u dječijoj dobi je atopijski dermatitis. Prepoznaje se po suvoj i osje­tljivoj koži sklonoj osipima i neugodnom svrabu. Nakon faze mirovanja tokom ljeta, bolest sa dolas­kom hladnih jesenjih dana i početkom sezone grijanja, vraća se kod većine oboljelih.

Atopijski deramtitis je hronična upalna bolest kože čiji tok ima mirnije i faze pogoršanja. Učestalost pojavljivanja iznosi u gradskim sredinama i do 20%. Prvi simptomi pojavljuju se i kod dojenčadi između 3. i 6. mjeseca života, ali bolest može početi i kasnije, u odrasloj dobi.

Atopijski dermatitis se prema današnjim saznanjima pojavljuje kod osoba koje su naslijedile sklonost ka atopiji, odnosno, sklonost ka alergiji.

Hoće li se alergija manifestovati promje­nama na koži ili će nastati alergijski konjuktivitis, bronhitis ili alergijski rinitis, ne može se predvidjeti.

Neugodna pojava

Kod novorodjenčadi se vide crvenkasta, razgrebana upaljena žarišta na licu, vratu i unutra­šnjim stranama laktova, zapešća, koljena i skočnog zgloba. Sve promjene propraćene su više ili manje izraženim svrabom zbog kojeg djeca loše spavaju, razdražljiva su i plačljiva. Kod veće djece zbog svraba, osjećaja zatezanja i izgleda kože, pojavljuju se problemi u svakodnevnim aktivnostima vezanim za školu, bavljenje sportom i igri sa vršnjacima. Neri­jetko, javlja se osjećaj frustracije ne samo kod oboljelog već i kod roditelja, koji se u potrazi za lijekom koji će izliječiti bolest njihovog djeteta susreću sa neugodnom stvarnošću.

Kontrola bolesti

Cilj liječenja je kontrola simptoma i posljedica, što se postiže upornom, redovnom i pravilnom njegom kože. Važno je izbjegavati utvrđene alergene i poznate iritatore kao što su prašina, cigaretni dim, vunene tkanine, kupanje u bazenima i sl. Kod atopične kože smanjena je količina lipida (ceramida), a povećan gubitak vode. Pravilnom njegom može se puno postići. Smanjuje se suvoća kože, hrapavost i ljuskanje, ublažava svrab i osjećaj zatezanja, regeneriše zaštitni hidrolipidni sloj i koža postaje otpornija na spoljašnje alergene i iritante. Skraćuje se vrijeme liječenja kortikosteroidnom kremom.

Sveobuhvatna njega

Za tuširanje preporučujemo dermatološke sindete koji ne isušuju kožu i ne oštećuju njenu prirodnu kisjelost. Primjenom dermatološkog sindeta neutralizuje se učinak tvrde vode na kožu, pa se takvim sindetom dijete može tuširati svakod­nevno, bez bojazni od isušivanja kože. Za djecu je poželjna i uoptreba uljane kupke 2-3 puta nedeljno. Dijete se zadržava u kupki do 10 minuta pri tempera­turi vode od 35 do 37 stepeni Celzijusa i briše se nježno peškirom. Kožu nije potrebno ispirati. Nakon kupanja na tijelo se nanose emolijenti koji sadrže esencijalne masne kisjeline (linolnu i linoleinsku) potrebne za obnavljanje ceramida u koži. Kod odabira preparata treba dati prednost proizvodima koji su hipoalergene formule, bez mirisa, boja i konzervansa.

Dermatološki preparati za njegu kože u čijem sastavu nalazimo oleodestilat suncokreta, posebno su prilagođeni dječijoj koži; osim nado­knade lipida imaju i učinak na stimulaciju ćelija kože na proizvodnju vlastitih lipida. Za ogrebana podru­čja mogu se upotrebiti i preparati čiji se ljekoviti učinak zasniva na protivupalnom i antiseptičkom djelovanju minerala bakra, cinka i mangana. Oni smiruju upalu i svrab kože te pospješuju zacijeljenje.

Ekcemi na rukama

U predškolskom i školskom uzrastu nijesu rijetke alergijske reakcije na bojice, olovke, ljepilo i pijesak. Nakon liječenja dermatolozi preporučuju zaštitne kreme na bazi Poly 2P kompleksa, koja štiti djelovanjem polimera koji ulazi u rožasti sloj čineći kožu otpornijom na spoljašnje uticaje, stvrajući nevi­dljivu zaštitu. Potpuno se upija i kožu ne čini masnom.

Većina oboljelih, uz pravilno liječenje, njegu kože i izbjegavanje potvrđenih alergena i iritanasa, s ulaskom u pubertet ima znatno blaže tegobe. Uspjeh liječenja zavisi od dobre saradnje dermatologa i roditelja, koje treba dobro edukovati o prirodi bolesti, potencijalnim činiocima koji je pogoršavaju i važnosti pravilne njege kože i u fazama upale i u razdobljima bez znakova bolesti .

 

Piše: dr Ljiljana Škrinjar