Biološka terapija savremena strategija liječenja

0
1048

[heading]Reumatoidni artritis je najčešći oblik zapajjenjskog artritisa zglobova i bolest koja zahtijeva upornu i dosjjednu primjenu terapije. Svjetski dan posvećen toj bolesti, obijježen i kod nas, predavanjem u organizaciji Centra za nauku KCCG (CEZANA) i Klinike za reumatologiju KCCG. Ovim povodom, 12. oktobra organizovan je i izlet u Bar, sa pacijentima, pod sloganom „Pokretom do poboljšanja” [/heading]

Svjetski dan posvećen reumatoidnom artritisu, 12. oktobar, obilježen je i u Crnoj Gori predavanjem na Institutu za bolesti djece KCCG. O toj teškoj bolesti i biološkoj terapiji za njeno liječenje govorila je dr Svetlana Aligrudić, internista reuma-tolog sa Interne klinike, a ulogu medicinskih sestara u primjeni terapije objasnila je viša medicinska sestra Rajka Srdanović.

Dr Aligrudić je rekla da je reumatoidni artritis najra­sprostranjeniji oblik zapaljenjskog reumatizma, a u svijetu od njega boluje 0,5 do 1 odsto ljudi. U Crnoj Gori ne postoji precizan registar bolesnika koji pate od artritisa, ali, prema riječima dr Aligrudić, od pacijenata koji prođu kroz Reumatološku ambulantu Kliničkog centra, a imaju zapaljenjski reumatizam, 60-80 odsto boluje od reumatoidnog artritisa. To znači da degenerativnih pacijenata u Crnoj Gori ima 0,6-0,8 % , što se uklapa u svjetski prosjek.

Etiologija još uvijek nepoznata

– Jedna od definicija reumatoidnog artritisa je da je to hronična, sistemska inflamacijska bolest koja se karakteriše poliar-troznim sinovitisom sa progresivnom zglobnom destrukcijom. Početak bolesti je u najboljoj životnoj dobi, između 30 i 50 godina, kada pacijent može najviše da pruži društvu i porodici. Etiologija je još uvijek nepoznata, ali se sada smatra da je riječ o nekoj genetskoj predispoziciji usljed koje dolazi do patogenih procesa koji stimulišu T limfocite. U reumatoidnom artritisu predomi-nacija je stimulacije T limfocita, ali se kasnije uključuje i B limfoc-itna aktivnost. Ključne karakteristike bolesti jesu inflamacija i autoimunost. Inflamacija stvara ogroman broj proinflamatornih citokina, kojih je svakim danom sve više i oni dovode do sinovijske proliferacije koja stvara panus, a on razara zglobnu hrskavicu, dovodi do deformacije, destrukcije i poremećaja funkcije. Klinička slika je najčešće postepena, javlja se prvo malaksalost, lagana jutarnja ukočenost, bolovi u zglobovima, ali može da počne i akutno. Akutni početak javlja se kod 15 odsto slučajeva, sa brzim razvojem poliartritisa, ako je zahvaćeno više od 5 zglobova. Infla­macija zgloba mora se razlikovati od luosa, infekcijskog artritisa, reumatske polimialgije – objasnila je dr Aligrudić, ističući da su efekti artritisa na kvalitet života veliki.

– U prve dvije godine dolazi do najveće propasti zglobova, pa se tada moraju postići i najveći terapijski efekti. Nažalost, nama pacijenti dolaze sa otocima koji traju i do 5 godina. Dijagnos­tika se kod nas još zasniva na rendgenskom snimku, a u svijetu se rano dijagnostikovanje radi ultrazvukom ili magnetnom rezonancom. Tako se promjene vide prije nego zahvate kost i nastanu ciste. Ako se ona ne otkrije u te dvije godine, kasnije će doći do invaliditeta kod 50, a nakon dugogodišnjeg bolovannja i do 80 ili čak 90 odsto pacijenata. Evropsko udruženje reuma-tologa preporučuje kvantitativne mjere aktivnosti bolesti, skalu zvanu DAS 28. Ona obuhvata utvrđivanje broja osjetljivih i natečenih zglobova, sedimentacije i procjenu stanja bolesti od strane pacijenta. Ako DAS pokazuje vrijednost veću od 5,1, onda je aktivnost bolesti visoka, 3,2 je niska, a ispod 2,6 je remisija. Remisiju je teško postići, a ona, je, u stvari, naš ključni cilj – kaže dr Aligrudić, objašnjavajući da su ciljevi liječenja smanjenje znaka i simptoma bolesti, sprečavanje strukturnih oštećenja i zaustavljanje radiološke progresije bolesti.

Iskustvo pacijenata

Pacijent iz Podgorice već oko 13 godina ima reumatoidni artritis, a već tri godine prima biološku terapiju.

– Stanje mi je dosta bolje, mogu da potrčim, da igram košarku. Svakako, vodim jedan kvalitetniji život. Jedina nepoznanica je, što je i doktorka spomenula, kad prestati s biološkom terapijom i kakvi efekti bi bili nakon toga – zapitao se ovaj pacijent.

Uraditi registar

Dr Sreten Kavarić, direktor Interne klinike Kliničkog centra, kazao je da stanje pacijenata pokazuje uspješnost biološke terapije.

– Protokoli nas obavezuju da se u svakom momentu terapije ponašamo u skladu sa njima. Sav trud bi pao u vodu da medicinske sestre uspješno ne obavljaju važan dio posla – kazao je Kavarić, ističući potrebu da se uradi registar pacijenata sa reumatoidnim artritisom.

Biološka terapija efikasnija od sintetičkih jekova

– Liječenje podrazumijeva simptomatsku terapiju lijeko­vima koji modifikuju tok bolesti, fizikalnu terapiju i rehabilitaciju, pa i hirurško liječenje. Biološka terapija se razlikuje od hemijske jer je stvorena od živih ćelija, korišćenjem biotehnologije. Upotre­bljavaju se kombinovani molekuli, slični ili identični proteinima koji nastaju u ljudskom tijelu. Ta sličnost predupređuje alergijske reakcije i stvaranje veće količine antitijela. Postoji više takvih ljekova koji se daju kod nas i nalaze se na pozitivnoj listi Fonda za zdravstvo. Daju se subkutano ili s infuzijom, a kod primjene nekih od njih dolazi do stvaranja velikog broja antitijela, pa se moraju kombinovati sa drugim ljekovima. Biološka terapija daje se bolesnicima koji imaju visoku aktivnost bolesti, a uslovi su da nemaju kardiovaskularnih problema, akutne virusne infekcije ili bacil tuberkuloze. Ona se pokazala efikasnom, ali je problem u donošenju odluke o tome kada je prekinuti jer se ne znaju dugoročni efekti. To je najveća nepoznanica kod ove terapije -objasnila je dr Aligrudić.

Uloga sestara

Viša medicinska sestra Rajka Srdanović, govorila je o ulozi sestara u primjeni biološke terapije, naglasivši da postoji standardizovan pristup u njenoj primjeni.