Bol u leđima

Kada govorimo o bolu u leđima, najčešće mislimo na krstobolju, odnosno bol u donjem dijelu leđa, tj. slabinskom dijelu kičme. Bol u drugim djelovima leđa javlja se rjeđe. Bol u leđima može nastati naglo ili postepeno. Najčešće nastaje kod ljudi koji rade težak fizički posao, kod onih koji u nefiziološkom položaju obavljaju posao tokom više časova, te kod onih koji obavljaju posao pretežno sjedeći. Takođe, rizičnu grupu predstavljaju i stariji ljudi kod kojih je došlo do promjena na kičmenom stubu u smislu „trošenja”.

Stručni naziv za bol u leđima jeste lumbalni bolni sindrom. Lumbago je naziv koji označava nagli, jaki bol u području slabinskog dijela kičme uz izrazito smanjenje pokretljivosti. Bol može biti ograničen na donji dio leđa, ali se može širiti u jednu ili obje noge sve do stopala, te zahva­titi išijadični živac, kada govorimo o lumboišijalgiji.

Šta sve može uzrokovati pojavu bolova u leđima ?

Nagli, iznenadni bol najčešće nastaje zbog izbočenja dijela međukičmene pločice (što se naziva prolaps, ili diskus hernija) koji zatim pritisne živac koji na tom mjestu izlazi iz kičmene moždine.

Bol koji sporije nastaje mogu uzrokovati sljedeći faktori:

1. Slabi mišići i mekani ligamenti koji ne pružaju dovoljnu potporu;
   1. Problemi sa kostima – osteoporoza;
   2. „Trošenje kičme”, degenerativne promjene koje nastaju vremenom – spondiloza;
   3. Problemi sa zglobovima, upalne reumatske promjene.

Nastanku bola u leđima doprinose sljedeći faktori: -Loše držanje tijela;

-Prekomjerno tjelesno naprezanje, težak fizički rad,višečasovni nepravilan položaj tijela; -Manjak fizičke aktivnosti; -Pretjerana tjelesna težina; -Nošenje neadekvatne obuće sa visokim potpeticama; -Hronični stres.

Liječenje

Ciljevi liječenja bolova u leđima jesu: uklanjanje ili smanjenje bola, poboljšanje funkcije bolnog dijela leđa, sprečavanje ponovnog nastanka bola u leđima. Fizikalni tretman podrazumijeva sprovođenje izikalnih i kineziterapijskih procedura. Liječenje bola u leđima biće uspješno ako se primjenjuju sljedeća pravila:

1.Što kraće mirovanje;

2.Primjena ljekova iz grupe nesteroidnih antireumatika – u obliku tableta,

kapsula, dražeja, masti, gela, krema;

3.Uključenje u program fizikalne terapije (terapijski ultrazvuk, elektroterapija, kineziterapija, TENS);

4.Vraćanje obavljanju svakodnevnih aktivnosti;

5.Edukovanje u smislu obavljanja svakodnevnog vježbanja i pravilnog držanja tijela.

Kako izbjeći navedene tegobe ?

Treba održavati pravilan stav tijela pri sjedenju, hodanju i stajanju, što podrazumijeva potrebu da glava bude postavljena u uspravnom položaju, brada paralelna sa podlogom, a ramena prirodno opuštena, pri čemu se održava prirodna zakrivljenost kičme. Ako se većina vremena provodi sjedeći, u održavanju prirodnih krivina kičme može pomoći jastučić ili tzv. limbalna rola koja zadržava kičmu u pravilnom položaju. Vrlo je bitno primi­jeniti pravilnu tehniku podizanja i nošenja tereta. Pri podi­zanju predmeta sa poda treba saviti koljena, a teže predm­ete nositi objema rukama i što bliže svom tijelu. Treba spavati na umjereno tvrdoj podlozi i izbjegavati previše velike jastuke. Izbjegavati dugo stajanje. Cipele sa previso­kim petama, ili potpuno ravne cipele, narušavaju prirodnu zakrivljenost kičme. Potrebno je nositi udobne cipele (pete visine 2 do 3 cm). Redovnim vježbanjem mišići postaju dovoljno snažni i elastični, pa omogućavaju održavanje pravilnog položaja tijela. Od sportskih aktivnosti preporučuju se: plivanje, vožnja biciklom i hodanje.

Piše: prim. dr Vukosav Joksimović, spec. fizijatar i subspec. sportske med.