Sindrom bolne pete je čest problem sa kojim se suočava ortopedski hirurg. Uspješno liječenje ovog problema zahtijeva uzimanje detaljne anamneze i kompletan klinički pregled, kao i dobro poznavanje etiologije koja moze biti visestruka, a osnov je i dijagnostike i načina liječenja.
Didaktički se bol može podijeliti u dvije grupe: supkalkanearni bolni sindrom i sindrom bola u zadnjem dijelu pete.
SUPKALKANEARNI BOLNI SINDROM
Uzimajući u vidu anatomiju i patološku fiziologiju pete, uzroci supkalkanearnog bola mogu biti sljedeći:
– Proksimalni plantarni fascitis: ovo je najčešći razlog bola, patogeneza bola se objašnjava pripojem plantarne fascije za medijalni dio petne kosti. Kod dužeg stajanja dolazi do opterećenja plantarne fascije koja doživljava mikrotraume, mikrorascjepe i mikroavulzije, a nakon toga postaje inflamirana i jako bolna, posebno na mjestu pripoja za petnu kost;
– Poremećaji i trauma masnog jastučeta: plantarno masno jastuče koje se nalazi ispod pete je kompleksne strukture koja sadrzi masno tkivo izdijeljeno na segmente. Njegova uloga je da apsorbuje opterećenja koja stopalo[W1] ima prilikom hoda. Kod njegovog oštećenja nastaje bol ispod petne kosti;
– Oboljenja i povrede nerava: Tibijalni nerv se grana na lateralnu i medijalnu plantarnu granu, pri čemu je lateralna plantarna grana odgovorna za bol, kada nastane njena kompresija;
– Generalizovana artropatija;
– Metabolička oboljenja (dijabetes najčešće);
– Tumori i lokalna infekcija.
KLINIČKA SLIKA
Pacijenti se obično žale na postepen nastanak bola, bez prethodne traume. Opisuje se kao bol duž udužne ivice stopala, a mjesto najvećeg bola je baza pete. Bol je izražen u jutarnjim satima, nakon ustajanja iz kreveta, ali čim pacijent malo prohoda i istegne plantarne strukture bude mu lakše. Bol se još javlja nakon dužeg stajanja, trčanja ili hodanja.
Uloga takozvanog petnog trna u nastanku ovog oboljenja je nepoznata. Njegovo prisustvo može imati efekat u smislu kompresije na plantarnu fasciju, masno tkivo ili nerve u njegovoj blizini, ali ne može se reći da je on uzrok bola u peti.
LIJEČENJE
Najveći broj pacijenata se uspješno liječe neoperativnom metodom. Savjetuje se nošenje uložaka pod petom, posebno kod pacijenata koji imaju atrofiju plantarnog masnog jastučeta, zatim se savjetuju vježbe istezanja mišića potkoljenice u cilju povećanja fleksibilnosti ahilove tetive i plantarne fascije. Zatim korekcija svakodnevnih aktivnosti – izbjegavati trčanje, doskoke, kao i redukcija tjelesne težine. U nekim slučajevima, uglavnom uznapredovalim sa jakim bolom, indikuje se potpuna imobilizacija sa ortozom ili gipsom.
Ovakvo liječenje u 95% slučajeva postiže kompletno povlačanje tegoba, uz naglasak na činjenicu da je sam pacijent učesnik u sopstvenom liječenju.
U retkim slučajevima je indikovana operativna intrevencija.
BOL U ZADNJEM DIJELU PETE
Bol u zadnjem dijelu pete takođe ima višestruku etiologiju. To su:
– Površni (superficijalni) ahilov bursitis (to je zapaljenje površne Ahilove sluzne kese koja se nalazi između Ahilove tetive i kože;
– Retrokalkanearni bursitis: takođe zapaljenje sluzne kese koja se nalazi izmedju ahilove tetive i petne kosti;
– Haglundov sindrom predstavlja uvećanje zadnje gornje strane petne kosti, koje vrši pritisak na meka tkiva uzrokujući bol. Često je udružen sa gorenavedenim bursitisima;
– Insrcioni Ahilov tendinitis: to je zapaljenje tetive na njenom pripoju za petnu kost;
– Severovo oboljenje predstavlja trakcioni apofizitis kod pacijenata kod kojih nisu srasle epifize, ustvari predstavlja hronično istegnuće mjesta pripoja Ahilove tetive na petnoj kosti kod djece. Javlja se kod djece između 8-14 godina, nakon fizičke aktivnosti.
Dr Pero Mitrović
Opšta bolnica, Nikšić
Dodajte komentar