Neki od najčešćih predstanika superhrane su:
Spirulina Plavo-zelena alga spirulina postala je svijetski poznata krajem 90-tih kada su mnogi počeli da prelaze na biljnu hranu i postavilo se pitanje o sigurnom izvoru proteina. Tada su istraživanja otkrila da spirulina sadrži vitamin B12 (za koji se smatra da nedostaje u veganskoj ishrani) i veliku količinu proteina.
Danas je spirulina jedna od superfood-ova koju najviše kupuju u svijetu, postoje čak posebne farme za gajenje ove alge. Spirulina sadrži 60 odsto belančevina, 18 aminokiselina, vitamine A, C, E, D, B, kalijum, kalcijum, magnezijum,natrijum, fosfor, cink, gvožđe i selen. Sadrži hlorofil, koji poboljšava krvnu sliku, uravnotežuje alkalnost organizma i doprinosi izbacivanju toksina iz organizma. Jedan je od najbogatijih izvora beta-karotina (10 puta više nego u šargarepi ). Upotreba spiruline povećava energiju, uravnotežuje krvni pritisak, suzbija alergije i upale, pomaže kod dijabetesa, smanjuje simptome PMS-a, čisti organizam, ubrzava metabolizam, uklanja celulit i pomaže kod mršavljenja. Spirulina se prodaje u prahu, tabletama ili kapsulama.
Meni lično najdraža superhrana je Maka.
Peruanska maka Maka ili peruanski žen-šen je korijenasto povrće koje raste na velikoj nadmorskoj visini planinskog masiva Anda u Južnoj Americi. Starosjedeoci Perua maku su koristili kao hranu, stočnu hranu i lijek još prije nekoliko hiljada godina.
Maka je prirodni energetik, povećava fizičku izdržljivost, otklanja hronična stanja umora i stresa. Reguliše hormone i neguje endokrini sistem. Stimuliše rad mozga, podstiče memoriju i mentalne sposobnosti, poboljšava cirkulaciju. Moćan antioksidant i afrodizijak. Bogata je hranjivim sastojcima. 100 grama osušenog korena sadrži oko 250 mg. kalcijuma, 15 mg. gvožđa, kao i značajne količine vitamina B grupe, vitamine C i E, magnezijuma, fosfora, cinka, selena i joda. Pored esencijalnih nutrijenata, maka sadrži alkaloide, tanine i saponine.
Maka se svrstava u adaptogene. Poboljšava adaptivnost, izdržljivost i otpornost organizma. Za razliku od biljaka koje sadrže kofein, maka ne sadrži supstance sa stimulativnim dejstvom. Smatra se i da je maka prirodno sredstvo za ublažavanje simptoma PMS-a i menopauze. Pošto je bogat izvor joda, povoljno deluje na funkcionisanje tiroidne žlezde koja posredno utiče na endokrini sistem, pa je to moguć mehanizam povoljnog dejstva na plodnost žena.
Bitno je znati da se maka preporučuje ženama tokom prve dve nedjelje ciklusa, dok u posljednje dvije nedjelje bolje da se ne koristi, jer povećava nivo estrogena, što je bitno samo na početku ciklusa.
Jedan od najčešćih začina i superfood-ova koje koristim pri spravljanju smutija je I sirovi kakao.
Kakao Kakao zrna je sirovina od koje se prave sve poznate čokoladne namirnice. Ali za razliku od industrijskih čokolada koje sadrže masnoću, mlijeko, šećer i aditive, sirovi kakao će vam podići raspoloženje bez štetnih posledica. Kakao zrna imaju 20 puta više antioksidanata nego zeleni čaj, a bogati su gvožđem, sumporom i magnezijumom. Kakao sadrži preko 300 hemijskih elemenata i to ga čini jednim od najkompleksnijih namirnica poznatih čovjeku.
Sirovi kakao se najčešće prodaje u obliku presovanog praha. Ukusan je, prijatnog mirisa (podsjeća na kafu ili gorku čokoladu), daje trenutnu energiju, podiže raspoloženje, balansira metabolizam, pomaže kod mršavljenja. Koristi se kao dodatak slatkišima, dezertima, šejkovima i toplim napicima.
Još jedan jako koristan proizvod sirovog kakoa je kakao puter koji je nastao hladnim ceđenjem ulja iz kakao sjemenki, da bi se zadržali hranljivi sastojci i prirodna aroma. Kakao puter je dobar izvor vitamina E i esencijalnih masnih kiselina: omega 6 i omega 9. Koristi se kao sastojak za razne slatkiše, kozmetičke preparate, a možete ga direktno utrljati na kožu kao kremu. Koristeći kakao prah i puter, možete sami da napravite svoju organsku čokoladu bez aditiva. A najjednostavniji način da to uraditi je da pomješate sljedeće sastojke:
120gr veganskog kakao butera
60 gr sirovog veganskog kakao praha
50 gr ili više (zavisno od ukusa) nekog zaslađivača prirodnog- ja koristim uvijek agava sirup
Čokolada se pravi tako što se kakao buter otopi na temperaturi do 45 stepeni C, u njega se dodaju ostala dva sastojka I miješa se do nekih 25 stepeni C temperature, dok se ne stvori glatka masa. Uvijek se čokolada može obogatiti koštunjavim plodovima (npr.bademi), ili godži bobicama, suštenim voćem prije no se izlije u kalupe I ostavi hladiti do ptpunog stvrdnjavanja.
“Priroda nas nikada ne vara, mi smo ti koji sebe zavaravamo.” Taj veličanstveni Učitelj-Priroda nam daje toliko blagodeti, okrenimo joj se, iskoristimo njen potencijal, budimo pažljivi prema njoj, jer ono što nam ona nudi ljudski izum baš nikada ne može nadmašiti.
Mr sci ph Ivana Gojković
Add comment