Voće, u svom cjelovitom obliku, spada u najzdraviju hranu. Ali, ako sameljete voće u jakom blenderu u kašu, ono će se promjeniti i djelovaće drugačije u organizmu. Razlog tome je veoma jednostavan. Voće prirodno sadrži šećer, ali on je kombinovan sa biljnim vlaknima i drugim sastojcima koji značajno usporavaju njegovu apsorpcijiu. Kad sameljete voće u kašu ili sok, organizam će početi da mnogo brže apsorbuje šećer iz njega. Većina ljudi želi da upravo izbjegne tako nešto, iz dva razloga. Prvi je što brza apsorpcija šećera u organizmu brzo podiže nivo šećera u krvi, i opterećuje pankreas tjerajući ga da proizvodi insulin. Drugi je što brza apsorpcija šećera podstiče upalne procese u organizmu, a to većina ljudi želi da izbjegne. Vlakna u cijelom voću su kao neka vrsta mreže koja usporava proces prelaska šećera iz voća u šećer u krvi. Kad se ta mreža uništi mljevenjem ili cijeđenjem, sav šećer iz soka (smutija) veoma brzo dospije u krv.
Na drugoj strani, potrebno vam je određeno vrijeme da sažvaćete i pojedete npr. jabuku, tako da hranljivi sastojci i šećer dospijevaju u želudac postepeno. Smuti ili sok popijete u trenutku, tako da sva količina u organe za varenje dospijje mnogo brže nego u situaciji kada jedete cijeli plod voća. Zbog toga, kada voće žvaćete, organi za varenje imaju više vremena da apsorbuju vitamine, minerale i druge zdrave komponente voća. Voće samljeveno u smuti ili iscijeđeno u sok bukvalno projuri kroz digestivni sistem.
S’toga treba biti umjeren kod izbora voćnih kombinacija u cilju pripreme smutija ili sokova. Uvijek je bolje praviti napitak u korist povrća, a najbolji odnos je 1:3 voće: povrće. Ukoliko se koristi samo povrće često ukus zna biti pomalo neprjatan. Međutim, tu postoji način da se ukus oplemeni, korišćenjem prirodnih zaslađivača (stevia, agava srup, med, javorov sirup i sl.), kao i dodatkom određenih začina (kurkuma, cimet, vanilla i sl.), a uvijek se može ubaciti i jedna voćkica koja u tom momentu odgovara ostatku kombinacije.
Ja obožavm svoj dan započeti zelenim sokom, nekako to predstavlja moju “dozu zdravlja”, odličan je izbor nakon moje jutarnje joge. Može se svakako popiti u bilo koje doba dana. Daje snagu, utiče na blistav izgled kože, reguliše probavu i odličan je diuretik.
Recept za zeleni hladno cijeđeni sok:
½ srednjeg krastavca
šaka sirovog kelja
2-3 stabiljke celera
1 greni smit jabuka
10cm korjena đumbira
½ limete ili limuna
Sastojci se ocijede u sokovniku i sok je za par minuta spreman za konzumaciju.
Evo i par mojih omljenih smuti kombinacija:
1. Smuti sa breskvama i đumbirom
2 šake bejbi spanaća ili običnog spanaća
1 kašičica mljevenog đumbira
2 šolje isjeckanih svježih breskvi
1-2 urme
3 dl vode
2. Zeleni smuti
2 šake bejbi spanaća ili običnog
1 kašičica spirulina praha (može I konpljin protein)
1 zelena jabuka
1-2 svježe urme
3 dl vode
3. Smuti sa lješnikom i jabukom
½ šolje sirovog lješnika
1 kašičica kokos ulja
¼ kašičice cejlonskog cimeta
1 zelena jabuka
3 dl vode
4. Smuti sa bananom i kakaom
1 zrela banana
1 kašičica sirovog veganskog kakao praha
1-2 svježe urme
nekoliko kockica leda
3 dl vode
5. Smuti sa bobičastim voćem i avokadom
½ isjeckaog svježeg avokada
1 šaka bobičastog voća (maline, ribizle, kupine, borovnica, aronija …)
1-2 svježe urme
¼ kašičica cejlonskog cimeta
2 šaka svježeg kelja
3 dl vode
Pomenuli smo i Super Foods, ili Superhranu , a šta je to ustvari?
Radi se o namirnicama biljnog porijekla koje imaju znatno veću koncentraciju vrijednih sastojaka. Za razliku od vještačkih dodataka ishrani koji se razrađuju u laboratorijama, takozvana superhrana postoji na našoj planeti već hiljadama godina i tek sada, u talasu opšteg ludila za zdravim životom, na magične bobice i korijene iz dalekih zemalja obratili su pažnju vegetarijanci, sportisti, detoks-gurui i … marketolozi.
U superhranu spadaju namirnice sa velikom koncentracijom vrijednih sastojaka, prije svega, minerala, vitamina i esencijalnih aminokiselina. One su nešto između hrane i lijekova. Po svom opisu više liče na ljekovite dodatke ishrani, ali ipak spadaju u posebnu kategoriju. Superfood-ovi su: korijeni, sjemenke, lišće, alge, bobice i drugi dijelovi biljaka koji se upotrebljavaju kako u prirodnom obliku, tako i u vidu praha, kapsula, sokova i tinktura. Te biljke rastu najčešće na teško dostupnim lokacijama, na primer, šume Amazona, Tibet, velike visine Anda i drugih planina. Najpoznatiji „predstavnici“ superhrane su: bobice godži i asai, alge spirulina, hlorela i kelp, sjemenke konoplje, korijen make, kakao prah i puter, čia semenke, kokosovo ulje, kinoa, sok od ječmene i pšenične trave, prah listova moringe i drugo.
Dodajte komentar