Potrebu za održavanje ovakvih stručnih i esnafskih sesija neki su osjećali i zagovarali poodavno. Crnogorski psihijatri taj san su dosanjali ovih dana, pa smo se odlučili da o njemu kažemo nekoliko riječi. Dodatni razlog za ovaj tekst je taj što su se praktično svi mediji oglušili o jednu tako značajnu kulturnu i društvenu manifestaciju, koja se po prvi put dešava u Crnoj Gori.
Otvaranje Kongresa je najavila predsjednica Udruženja psihijatara Crne Gore dr Lidija Stevović-Injac. Kongres je otvorio ministar zdravlja u Vladi Crne Gore, prof. dr Miodraga Radunović, nakon čega je uslijedio pozdravni govor predsjednika Ljekarske komore Crne Gore prim. dr Đoka Jočića… Održavanje jedne ovakve stručne, naučne i esnafske manifestacije zahtijeva veliki napor i resurse, ljudske, stručne i materijalne. Uz to, za ovakve skupove potrebno je imati smisla, ukusa, mjere, a bogme i invencije – lične i kolektivne, profesionalne i etičke, čega nije nedostajalo. A toga i inače, nikada nije na pretek. Na kongresima je učestvovalo više od 150 učesnika. Podneseno je više od 100 refarata (radova), koji su saopštavani na plenarnim sesijama, simpozijumima, radionicama i drugim diskursnim tehnikama (pojedinačno ili u okviru grupa autora).
I pored nekih propusta, Kongres je veoma uspješno obavio zamišljenu misiju, kako po aktuelnosti tema i temata, njihovog sadržaja, njihovih pouka i poruka, tako i po činjenici, što je to bila prilika da se razmijene iskustva, sučele mišljenja i konstruktivna konfrotacija. Vođena je rasprava o sadašnjem stanju i položaju psihijatrije i njenog esnafa kod nas, te novim probojima i dometima ove značajne sociomedicinske discipline.
Osma tema Kongresa bila je „Psihijatrija danas – principi farmako-i psihoterapije”.
Značajne podteme Kongresa bile su: „Shizofrenija naučene lekcije u posljednje tri dekade,” „Anksioznost geneza i terapija”, „Kognitivna terapija shizofrenije”, „Bolesti zavisnosti”, „Dječija psihijatrija”, „Farmakoterapija i kognitivni poremećaji”, „Suicid u Crnoj Gori”, „Aktuelnosti iz kognitivno-bihejvioralne terapije” i druge. Iz svih referata, diskusija i zaključaka, mogao se steći snažan i pozitivan utisak i naravno zadatak koji stoji pred crnogorskom psihijatrijom i našom društvenom zajednicom.
U Bečićima je, u Hotelu „Montenegro Beach Rozert” u periodu od 4-7. oktobra 2012. godine, održan I nacionalni kongres Udruženja psihijatara Crne Gore, I kongres Udruženja kognitivno-bihejviorahe terapije Crne Gore i IV kongres Srpskog udruženja bihejvioralno-kogniHvnih terapeuta.
Naime, vrijeme i život kojim živimo podsticajni su i inspi-rativni sa više aspekata. Tako je bilo po svoj prilici od vajkada. Čovjek je u prilici da samo jedan jedini put živi i iskusi svoj život, doživljavajući ga čas pozitivno, čas negativno. To je i jedino što imamo, kazao je S. Frojd. I prirodno je da ga treba njegovati i čuvati. To nikada nije bilo jednostavno, pa ni moguće.
Čovjek je biološko i spiritualno biće, biće prakse, biće koje se neminovno troši i haba i naravno nestaje u svom promordi-jalnom obliku, pretvarajući se u prah zemni i kosmički.
Zna se da je medicina u cjelosti posvećena pitanjima čovjekovog zdravlja. Podrazumijeva se da psihijatriji po prirodi stvari pripada golemi zadatak u zaštiti i unapređenju mentalnog zdravlja, kroz aktivnosti vezane za profilaksu i tretman mentalno alijeniranih ljudi.
Zna se da od kada postoji homo sapiens postoji i duševna bolest, odnosno duševni poremećaj. U naše doba duševna bolest je ubikvitetan fenomen. Zato i ne čudi što su minule dvije dekade od strane SZO-a proglašene dekadom mozga. Poenta tog proglasa je: „Novo razumijevanje i nova nada”. Nadati se da će psihijatrijska nauka i empatija srušiti postojeće realne i subjektivne prepreke zaštite i unapređenje mentalnog zdravlja u svijetu i kod nas. Treba vjerovati u novo razumijevanje koje nudi objektivnu nadu mentalno oboljelim licima.
Na Kongresu se poentiralo da su mentalno i fizičko zdravlje povezani i nerazdvojivi, te je istaknuto da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Čule su se brojne teze i argumenti o zabrinjavajućoj plimi mentalnih poremećaja, osobito porastu depresija, koja će ubrzo biti prva bolest na listi svih bolesti. Neki govore da je depresija u naše doba postala stil života. Na svakih 40 sekundi desi se jedno samoubistvo.
Postoji veliki porast starog stanovništva, što će se i dalje dešavati, te će mentalni poremećaji kod starog stanovništva ići u korak sa tom činjenicom. Rastu urbane aglomeracije, gdje je alijenacija zakonomjerna pojava, a sa njom usamljenost, suicid i razne forme socijalne patologije i socijalne dezorganizacije. Sve je više brakova bez poroda („sindrom praznog gnijezda”). Bolesti zavisnosti (alkoholizam, narkomanija, kockanje i druge moderne zavisnosti, internet i ostalo) u frapantnom su porastu. Prisutno je nasilje i tortura nad djecom. Zato se u nekim zemljama vodi kampanja za forsiranje porodice i nataliteta. Materijalna i tehnička kultura u nesaglasju su sa duhovnim i mentalnim potrebama ljudi. Govori se o „tehnostresu”
Add comment