Deset godina postojanja Odjeljenja za humanu reprodukciju na Cetinju

0
1302

Gradonačelnik Cetinja, Aleksandar Bogdanović uputio je čestitke povodom ovog jubileja.

– Uvjeren sam da je ovo tek prva u nizu uspješnih decenija rada za odjeljenje humane reprodukcije i da će Cetinje kako vrijeme bude odmicalo u sve većoj mjeri biti prepoznavano po njemu, po ljudima posvećenim nastanku novog života koji ovaj grad posebno cijeni. Podatak da je u prethodnoj deceniji na Cetinju rođeno više od 500 djece, zahvaljujući metodi humane reprodukcije, govori nam o značaju ovog odjeljenja i čitave Crne Gore – kazao je Bogdanović.

U ime Fonda za zdravstvseno osiguranje Crne Gore prisutne je pozdravio direktor Sead Čirgić, koji je podsjetio da je humana reprodukcija projekat koji je Vlada prepoznala još 2004. godine kada su ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje donijeli kroz zakon o zdravstvenom osiguranju i podzakonske akte uredbe o načinu ostvarivanja ovih prava. Dva postupka su opredijeljena o trošku države za roditelje koji mogu ovako ostvariti svoje potomstvo i 2016. godine dobili su još jedan postupak.

Prisutnima se obratio i načelnik odjeljenja za humanu reprodukciju dr Željko Lazović naglašavajući da su ponosni što je odjeljenje za humanu reprodukciju najmlađe odjeljenje u najstarijoj bolnici u Crnoj Gori koja je osnovana davne 1873. godine.

– Odjeljenje broji deset zaposlenih, od kojih su dva ginekologa subspecijalisti u oblasti steriliteta, tri embriologa i pet medicinskih sestara na čelu sa glavnom sestrom, koordinatorkom tima, a takođe povremeno angažujemo urologa.

Naša embriološka laboratorija je osposobljena za postupke zamrzavanja embriona, što je trenutno trend u svijetu.

Prva beba rođena postupkom vantjelesne oplodnje je rođena 2008. godine. Do sada je urađeno oko 1400 postupaka vantjelesne oplodnje i oko 800 insiminacija. Stopa trudnoće po urađenom embrio transferu je 34 posto, a stopa živo rođene djece je 29 posto, što je u evropskim okvirima. Prva beba koja je rođena nakon upotrebe spermatozoida koji su dobijeni iz biopsije testisa rođena je 2009. godine, a prva beba rođena nakon odmrzavanja embriona rođena je 2012. godine. U cilju dijagnostike i liječenja radi se između 300 do 400 histeroskopija godišnje – istakao je rezultate sa ponosom dr Lazović.

Gospodin Slavko Janković, otac dvije djevojčice rođene postupkom vantjelesne oplodnje je pozdravio skup i poručio da treba imati nadu i onda kada se ne uspije iz prvog puta i čak i onda kada upozoravaju na male čanse.

– Ni bol, ni cijena nisu bitni kada koračate putem koji će vam u naručje donijeti ono što će biti otkucaj vašeg srca, vaš vazduh i život.  Vantjelesna oplodnja nije ni tabu tema, ni bauk, ni rijetko uspješna, ni bolna, ni skupa. Vantjelesna oplodnja je najhumaniji oblik medicine, ona vraća vjeru da će vas ispuniti jedan mali život ili više njih – poručio je Janković izražavajući zahvalnost osoblju humane reprodukcije na čelu sa dr Željkom Lazovićem.

Od 1978. godine, kada je u Velikoj Britaniji rođena prva beba začeta postupkom vantjelesne oplodnje, pa do danas u svijetu je na ovaj način rođeno skoro šest miliona beba. Godišnje se uradi oko jedan i po million postupaka vantjelesne oplodnje i rodi oko 350 hiljada djece. Ovo je postala rutinska procedura kako u svijetu, tako i kod nas. Iako su u početku ovako nastale bebe dobijale naziv bebe iz epruvete, a postupak nazvan neadekvatnim terminom vještačka oplodnja, sve studije koje su rađene do danas nisu pokazale nikakvu razliku u motornom, psihomotornom i kognitivnom razvoju djece rođene na ovaj način u odnosu na one začete na prirodan način.

Verica Pantelić