Dobro zdravlje i starost ispunjena aktivnostima

0
276

[heading]U INSTITUTU ZA JAVNO ZDRAVLJE CRNE GORE OBILJEŽEN SVJETSKI DAN ZDRAVLJA[/heading]

7. april, dan ustanovljenja Svjetske zdravstvene or­ganizacije, svake godine se obilježava pod okriljem ove krunske zdravstvene institucije. Ovo je Svjetski dan zdravlja. U okviru manifestacija koje se tim povodom organizuju, svake godine primat biva dodijeljen pojedinoj temi koja na određeni način utiče na globalnu zdravstvenu sliku. Ovogodišnja svjetska kam­panja fokusirana je na pojavu starenja stanovništva i brojna socio-zdravstvena pitanja s tim u vezi. Centralna tema bio je uticaj na očuvanje dobrog zdravlja u populaciji starih osoba. U skladu sa navedenim programom, Svjetski dan zdravlja obilježen je i u Crnoj Gori.

AKTIVNO STARENJE – DOBRO ZDRAVLJE

Centralnom manifestacijom u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, obilježen je Svjetski dan zdravlja. 6. aprila, dan uoči ovog praznika, okruglom stolu „Aktivno starenje – dobro zdravlje dodaje život godinama” prisustvovali su najuticajniji predstavnici zdravstvenih vlasti i brojni profesionalci iz oblasti zdravstva. Uvodnim izlaganjima prisutnima su se ovom prilikom obratili ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović i šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović. U nastavku su govorili i dr Nebojša Kavarić, direktor Doma zdrav­lja u Podgorici, dr Senad Begić, Institut za javno zdravlje Crne Gore, prof.dr Agima Ljaljević, Institut za javno zdravlje Crne Gore, prim. dr Jadranka Lakićević, pomoćnica ministra zdravlja u Vladi Crne Gore i Budimirka Đukanović, predstavnica Mini­starstva rada i socijalnog staranja. Propratna diskusija akcentovala je novi niz tema iz prakse zdravstvenog rada prisutnih.

Ukazujući na osnovne trendove globalne politike usmjerene na obezbjeđenje dobrog zdravlja populacije starih osoba, na uvažavanje njihovih prava, poštovanje ličnosti, ukazi­vanje pažnje, obezbjeđenje adekvatne zdravstvene ali i socijalne, ekonomske i psihološke pažnje, ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović predstavio je osnovne ciljeve svjetske kampanje koja se u ovom smislu sprovodi. U opisanom kontekstu posebnu temu predstavlja produženje životnog vijeka. Aktuelna politika unapređenja ovog segmenta javnog zdravlja, pojasnio je dr Radunović, usmjerena je između ostalog na desetostruko uvećanje broja osoba starijih 60 godina. Ono što je posebno naglašeno kao neophodnost jeste da se u ovaj segment javne politike uključe svi raspoloživi resursi društva, počev od najuticajnijih vlasti. Globalna akcija i multidisciplinaran pristup neophodni su i kada je u pitanju sužavanje domena prisutnosti globalnih nezaraznih bolesti – najvećeg krivca za pogoršanje kvaliteta života u starosti.

Mina Brajović, glavna predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, istakla je da uslovi savremenog života nameću ubrzano starenje. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu će do 2050. godine živjeti oko 400 miliona osoba starijih od 80 godina. Od toga će 100 miliona osamdesetogodišnjaka živjeti u Kini. Po prvi put u istoriji, kako je navela Brajović, broj osoba starijih od 65 godina premašiće broj djece starosti do pet godina. Ovo je tek jedan iz obilja socio­ekonomskih problema koji idu u korak sa opisanim promjenama demografske situacije. Danas u Crnoj Gori populacija starijih od 60 godina obuhvata oko 17% broja svih građana. Procjena je da će do 2050. godine ta cifra porasti na 25%. Populacija Crne Gore stari, a to nameće obavezu odgovornog odnosa društva prema starim osobama koje zahtijevaju poseban tretman.

ISKUSTVA I PREPORUKE ZA DOBAR GERIJATRIJSKI RAD

Adekvatna organizacija primarne zdravstvene zaštite ima značajnu ulogu u sistemu obezbjeđenja uslova dobrog zdravlja starije populacije, njihovog života ispunjenog normalnim aktivnostima. O desetogodišnjem iskustvu reorganizacije ovog dijela zdravstvenog sistema u Crnoj Gori, na skupu povodom Svjetskog dana zdravlja govorio je dr Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja u Podgorici. Sumirajući iskustva primjene takve prakse, on je naglasio da ustanove primarne zdravstvene zaštite imaju posebno mjesto u sistemu obezbjeđenja kvalitetne zd­ravstvene njege starijih osoba. Njihovim posredstvom vrši se neophodna edukacija o preventivi obolijevanja, sprovođenju svakodnevnih aktivnosti, pravilne ishrane itd. Redovnim monitoringom parametara zdravstvenog stanja i multidisciplinarnim pristupom, umnogome se olakšava status imenovane populacije. Naravno, važno je omogućiti i spoljne faktore funkcionisanja, npr. optimalnu dostupnost ovih usluga. Govoreći o iskustvima u gerijatrijskom radu svoje ustanove, dr Kavarić je pored ostalog naveo da je na dan prije ovog skupa u Podgoričkom domu zdravlja od ukupno 220.000 pruženih zdravstvenih usluga 23.670 bilo namijenjeno osobama starijim od 65 godina. Kada je riječ o i dalje aktuelnom programu zdravstvenih reformi, dr Kavarić je naglasio da pacijent mora zadržati centralnu poziciju.

Hronične nezarazne bolesti predstavljaju osnovni izazov kada je riječ o borbi za unapređenje uslova zdravlja starijih osoba.

Prema najnovijim preporukama Svjetske zdravst­vene organizacije, dobro zdravlje u starijem dobu može se postići:

• Promovisanjem zdravlja u okviru životnog kursa.

• Stvaranjem prijateljskog okruženja kojepodstiče dobro zdravlje starijih osoba.

• Obezbijediti pristup osnovnoj primarnoj zdravst­venoj zaštiti, dugoročne ipalijativne njege.

• Priznajući vrijednost starijima, obezbijediti im da upotpunosti učestvuju u životuporodice i zajednice.

Prof. dr Agima Ljaljević, kao dijabetolog čija svakodnevna praksa nameće i segment posebne brige o uslovima života starijih osoba, posebno je naglasila značaj sprovođenja preventive i upor­nog promovisanja zdravog stila življenja. Svaki treći korisnik zdravstvenih usluga, navela je ona, stariji je od 60 godina. Poseban izazov predstavlja suočavanje sa problemom udruženih bolesti.

Stvaranje sistemskog odgovora na potrebe tog značajnog dijela stanovništva, obaveza je koja mora biti adekvatno riješena.

Koncept palijativne njege važan je segment u dijelu izgradnje sistema optimalne zaštite prava i potreba ostarjelih. Postoji cijeli niz polja djelovanja na kojima se ona može ispoljavati: ublažavanje boli i drugih simptoma bolesti, afirmacija života, rad na što boljem zbrinjavanju pacijenta, brojnih psiho-socijalnih potreba i sl. Prim. dr Jadranka Lakićević, zamjenica ministra zdravlja, govoreći o ovom segmentu zdravstvene zaštite, prikazala je osnovne smjernice uspostavljanja ovog sistema. – Treba da prihvatimo proces autonomije bolesnika, gdje je on taj koji donosi sve odluke koje se tiču njegovog života i zdravlja – rekla je u vezi sa navedenim dr Lakićević. Prema podacima koje je prikazala, u periodu 2003-2009. u Crnoj Gori se godišnje evidentira oko 3.500 oboljelih i 5.700-5.900 ostalih osoba kojima je neophodna specijalistička palijativna njega. Bilo da se radi o konceptu kućnog obilaska ili pružanja usluga posredstvom multidisciplinarnog tima u zdravstvenoj ustanovi, sistem palijativne njege neophodno je unaprijediti u funkcionalnu praksu, pogotovu kada je riječ o osobama koje proživljavaju posljednje dane života.

Predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja Budimirka Đukanović ukazala je, pored ostalog, na statističke parametre demografske slike u Crnoj Gori. Prema podacima na koje se pozvala, u ovom trenutku u Crnoj Gori živi 79.337 (12.8%) osoba starijih od 65 godina. Poštovanje ličnosti, potrebe za razumijevanjem i nezanemarivanjem, samo su neke od lako ostvarljivih obaveza prema starijima. Naravno, prava starijih regulisana su zakonskom regulativom, na šta je neophodno nadograditi posebnim aktivnostima i programima zaštite zdravlja. Obrazlažući aspekte socijalne zaštite koja se sprovodi u Crnoj Gori, predstavnica ove institucije navela je i podatak da 50% popu­lacije starije od 65 godina nije obuhvaćeno konceptom penzijske nadoknade. Ovaj i brojni drugi problemi stoje na putu regulacije dobrog zdravlja u cjelokupnoj populaciji. Njihovim rješavanjem, procesuiranjem kroz sistem ustanova i institucija, stvorila bi se dobra klima za poboljšanje uslova života.