U vječitoj borbi da nađu šta je to glavno što doprinosi nastanku bolesti kod jednih a ne kod drugih osoba, naučnici su došli do pojma faktor rizika. Faktor rizika je onaj uslov za koji se pouzdano zna, ili se na osnovu učestalosti javljanja kod oboljelih, pretpostavlja da je uzročnik neke bolesti, ili osobe sa tim faktorom imaju veću šansu da će to oboljenje dobiti. Nikad se, međutim, u cilju prevencije ne može pristupiti suzbijanju uticaja samo jednog faktora. Faktori uglavnom djeluju udruženo, dovodeći do nastanka bolesti ili povećavajući sklonost za njen nastanak i pogoršanje. Obično se dijele u dvije grupe:
1. Faktori rizika na koje se ne može uticati
2. Faktori rizika na koje se može uticati tako što se potpuno uklone (reverzibilni), ili se ublaže (potencijalno reverzibilni, npr. udružena oboljenja koja se moraju liječiti da ne bi pogoršavali drugu bolest).
NAPOMENA: Faktori rizika nam ne daju odgovore na sva pitanja. Ako neko i oboli od neke bolesti a imao je određeni faktor rizika, u velikom broju slučajeva ne mora da znači da je baš taj uzrok doveo do nastanka bolesti. Faktori rizika koji će biti navedeni češće se javljaju kod oboljelih.
FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK PROŠIRENIH (VARIKOZNIH) VENA NA NOGAMA
Pol – žene češće obolijevaju
Dob – češće obolijevaju starije osobe
Nasljeđe – dijagnostikovanje pojave proširenih vena kod jednog ili više bliskih srodnika značajno povećava mogućnost nastanka ovog oboljenja. Posebno je to slučaj ako je majka imala proširene vene – velika je vjerovatnoća da će ih dobiti i ćerka.
Trudnoća – zbog dva glavna razloga mijenja se elastičnost vena: hormonskih i mehaničkih. Kada zbog povećanja tjelesne težine, kao i zbog pritiska uvećane materice na vene karlice, dolazi do povećanja volumena krvi u venama nogu, opterećeni zalisci oslabljenog elasticiteta, zbog dejstva hormona, ne mogu da vraćaju krv. Posljedično dolazi do mehaničkog proširenja vena.
Uzimanje hormona – upotreba sredstava kontracepcije ili pojava klimakterijumskih hormonskih promjena imaju isti efekat kao i trudnoća samo što ovdje izostaje mehanički efekat.
Pretjerana tjelesna težina – zbog nakupljanja masnog tkiva otežava se protok krvi u venama pa se one proširuju. Tome se, zbog povećanja tjelesne mase, pridodaje i veliko opterećenje vena i mišićne pumpe.
Način života i rada – dugotrajno stajanje ili sjedenje koje isključi mišićnu pumpu pa su vene prepuštene samo ponekad već i oštećenim zaliscima. Ono što treba znati jeste da stezanje i opuštanje mišića pri kretanju ubrzava protok krvi kroz vene, a kod dugotrajnog mirovanja mišići ne funkcionišu i ne pružaju pomoć venama pa se i na taj način stvaraju uslovi za njihovo proširenje.
Uska obuća i visoke potpetice – zbog kojih dolazi do poremećaja normalne statike te se mijenja napetost mišića. Time se smanjuje funkcija „mišićne pumpe” pa sve zajedno pogoduje nastanku proširenih vena.
Ravna stopala sa poremećajem statike, a i neka oboljenja karlice ili mišića nogu.
Prekomjerno izlaganje nogu toploti (npr. termalne vode).
Traume nogu, operacije na venama ili već preboljela duboka venska tromboza.
Lijekovi – neki lijekovi mogu oštetiti zid vena. Česta komplikacija sistemske hemoterapije jeste pucanje vena zbog slabljenja kvaliteta venskog zida.
FAKTORI RIZIKA ZA KARCINOM DOJKE
Dojke, ili mliječne žlijezde, najveće su parne kožne žlijezde čija je osnovna uloga lučenje mlijeka koje omogućava ishranu odojčeta. Osjetljive su na hormonalne uticaje, pa su zbog toga i sklone patološkim promjenama.
Karcinom dojke predstavlja najčešći maligni tumor kod žena. Ako se na vrijeme otkrije, tj. u ranoj fazi, može biti potpuno izliječen. Za rak dojke se okrivljuju mnogi faktori rizika, ali se ni jedan ne može zasigurno povezati sa nastankom ovog oboljenja.
Faktori rizika na koje ne možemo uticati:
Pol – Samo zato što je neko žena, javlja se, sam po sebi, rizik za razvoj karcinoma dojke. Kao glavni razlog navodi se stalni uticaj polnih hormona na ćelije dojke. Muškarci, takođe, mogu razviti karcinom dojke, ali je ta šansa mnogo puta manja.
Godine – Što je žena starija, to je šansa za karcinom dojke veća.
Genetika – Smatra se da je 5-10% ukupnog broja karcinoma dojke nastalo mutacijom na nekom od gena naslijeđenom od roditelja.
Porodična istorija na karcinom dojke – Žene čije najbliže rođake boluju (ili su bolovale) od karcinoma dojke, imaju najveći rizik za pojavu iste bolesti.
Lična istorija na karcinom – Žena koja je imala karcinom na jednom mjestu dojke ima 3-4 puta veće šanse da opet razvije karcinom na istoj dojci. Takav karcinom ne smatra se recidivom već promjenom de novo.
Dodajte komentar