Hronična bubrežna insuficijencija

0
372

• Hranite se zdravo, koristeći izbalansiranu ishranu. Ne konzumirajte presoljenu i konzerviranu hranu i pretjerane bjelančevine životinjskog porijekla. Jedite češće ali u manjim obrocima: tri glavna obroka i dvije užine. U vašoj ishrani treba da je zastupljeno više žitarica a najmanje masnoće i industrijskih slatkiša (piramida ishrane).

• Redovno odlazite na ljekarske kontrole i, ako bolujete od neke nasljedne bubrežne bolesti (policistizam), uradite skrining vašoj djeci.

• Ako imate dijabetes, provjerite da li imate dobru kontrolu nad njime, u saradnji sa svojim ljekarom i medicinskom sestrom edukatorom.

• Uzimajte redovno terapiju za krvni pritisak da bi spriječili dalju progresiju bubrežne slabosti.

• Smanjite količinu soli u ishrani kako bi mogli kontrolisati vaš krvni pritisak.

• Izbjegavajte ljekove koji su za zdravu populaciju be­zopasni (za bol i temperaturu), kao i ljekove koji se kupuju bez re­cepta, sem onih koje vam prepiše vaš ljekar.

• Razmislite o kupovini digitalnih aparata za mjerenje nivoa krvnog pritiska, jer, ukoliko se pravilno ne koriste, mogu vam dati lažni nalaz.

• Ukoliko treba da dobijete neku od vakcina a vaš izabrani ljekar je u nedoumici, on će se vjerovatno posavjetovati sa njegovim kolegom subspecijalistom nefrologom ili epidemiologom.

• Ukoliko idete na operaciju ili neku drugu intervenciju, kao i neku od kontrastnih dijagnostičkih procedura (jodna kontrastna sredstva i dr.), ljekar će naći alternativnu dijagnostiku koja će nadomjestiti kontrastne metode ili će dati minimalne doze kontrasta ukoliko je to moguće.

UMJESTO ZAKLJUČKA:

Koliko smo naučili iz navedenog teksta i koliko smo toga spremni preduzeti za sebe i svoje sopstveno zdravlje, zavisiće od nas samih. Sve u cilju prevencije nastanka komplikacija i poboljšanja kvaliteta života.

 

Piše: Damir Peličić, dipl. med. spec. zdr. njege Klinički Centar Crne Gore, Podgorica Klinika za urologiju i nefrologiju