I LJUDI SA MARGINE ZASLUŽUJU PAŽNJU ČITAVOG DRUŠTVA

0
319

[heading size=”7”]Konferencija o resocijalizaciji bivših zatvorenika i zavisnika od psihoaktivnih supstanci u organizaciji Hrišćanskog pokreta Crne Gore[/heading] Hrišćanski pokret Crne Gore u saradnji sa holandskom Reformskom političkom partijom, organizovao je 26. marta drugu Konferenciju o resocijalizaciji bivših zatvorenika i zavisnika u Crnoj Gori, na kojoj su učestvovali eminentni domaći stručnjaci koji se bave tom oblašću, predstavnici državnih institucija, te gosti iz Holandije.

Koordinator Hrišćanskog pokreta Lav Lajović, kazao je da je resocijalizacija bivših zatvorenika i zavisnika veoma složen problem, koji se mora multidisciplinarno posmatrati.

– Razgovarajući sa partnerima složili smo se da jedna konferencija nije dovoljna da se sve apsolvira. Postoji potreba da se ljudi koji su nadležni sreću i sarađuju, da se možda napravi neki memorandum ili protokol, kako bi se prepoznalesvačije nadležnosti i obaveze. Jedino tako će se napraviti neki iskorak – kazao je Lajović, ističući da se Hrišćanski pokret bavi tim problemom na temelju hrišćanskog nauka i dobre volje koju svaki hrišćanin treba da pokaže ugledajući se na djelo Hristovo, koji nije imao nikakvih predrasuda prema bolesnima, sužnjima i tužnima. On im je pomagao i iscjeljivao ih.

– Ti ljudi koji su zavisni, to su ti mali ljudi na marginama društva, poput onih kojima je Isus pomagao. Ovo je naša misija, jer svaki čovjek zaslužuje dostaojanstvo. Svrha Božija je bila da povrati dostojanstvo čovjeka. Oni koji rade sa tim ljudima vrše jedno plemenito djelo, bave se onima kojima niko neće. Hrišćanski pokret treba da pomogne i skrene pažnju javnosti na njih, a oni koji su zgriješili i bili kriminalci i zavisnici, treba sami sebi da oproste. Mi takođe moramo da im oprostimo, jer samo iz tog oproštenja možemo graditi resocijalizaciju – kazao je Lajović.

      Žak Bazen, koordinator za međunarodnu saradnju Reformske partije iz Danske, istakao je da je toj partiji bitno da ima saradnju sa Crnom Gorom, da se razmijene iskustva i međusobno nešto nauči, te da vide šta se trenutno dešava u crnogorskom društvu. – Zabrinuti smo za ljude na marginama i podržavamo razvojne projekte koji rade na reintegraciji tih ljudi – kazao je Bazen.

Zakonodavstvo posvetilo veću pažnju alternativnim sankcijama

      Slavica Rabrenović, direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija pri Ministarstvu pravde naglasila je da to ministarstvo radi na poboljšanju sistema izvršenja krivičnih sankcija u Crnoj Gori, te da je dio toga i donošenje zakona o alternativnim sankcijama, koji je trenutno u skupštinskoj proceduri. – Osnovni razlog za  donošenje takvog zakona je da se na sveobuhvatan način uredi izvršenje uslovne osude sa zaštitnim nadzorom i kazne rada u javnom interesu koju izriče sud, kao i nadzor nad uslovno otpuštenim licima. Do sada niko ta lica nije pratio, a novim zakonom je predviđeno obavezno obavaljanje razgovora sa osuđenim licima i vršenje stalnog nadzora i kontrole od strane pravosudnih službenika. Utvrđivaćemo individualni program rada, kolektivni tretman i procjenu rizika. Predviđeni su i određeni vidovi pomoći, koji će biti bliže razrađeni – kazala je Rabrenović, objašnjavajući da je drugi indikator koji se tiče stvaranja uslova za uspješnu reintegraciju izražen kroz IPA projekat, gdje su partneri Njemačka i Holandija.

– Nastavlja se uvođenje najmodernijih zapadnih rješenja, unapređuje sistem funkcionisanja zatvorskog sektora, pruža podrška razvoju operativne probacione službe i uslugama vezanim za uslovnu slobodu i reintegraciju. Kraljevina Holandija najveću podršku pruža u ovoj trećoj komponenti, a posebno našoj probacionoj službi – kazala je Rabrenović, ističući da je uslovna sloboda najvažnija alternativa zatvoru, te da to podrazumijeva da počinioci krivičnih djela nižeg rizika mogu pod čvrstom kontrolom služiti kaznu u zajednici.

– Suština izdržavanja kazne u zajednici je da se sloboda ograniči samo u mjeri neophodnoj za postizanje svrhe izvršenja kazne, a tako i smanji zatvorska populacija. U krajnjem, cilj nam je resocijalizacija bivših osuđenika. Zato nastavljamo saradnju sa raznim institucijama, a sa nekoliko opština smo već sklopili sporazume. Uvođenje alternativnih sankcija usklađeno je sa evropskim standardima – zaključila je Rabrenović

Direktor ZIKS-a Milan Perović, kazao je da se zatvorenici tokom čitavog boravka ustvari pripremaju za izlazak. – Kod nas ne postoje organizacije prihvata nakon otpusta, koje bi bivšim zatvorenicima pomogle oko zaposlenja i drugih potreba. Centar za socijalno pomaže samo ako je neko u stanju socijalne potrebe, inače su oni uglavnom prepušteni porodici i samima sebi. U cilju očuvanja porodičnih odnosa, što je većini osuđenika najbitnije, odobravamo posjete. Oko trećine zatvorenika je u poluotvorenom odjeljenju, mogu koristiti izlaske koji će poslužiti uspješnijoj reintegracije po izlasku. Formiranje otvorenog odjeljenja biće korak naprijed u resocijalizaciji -kazao je Perović, ističući da eventualno odbacivanje osuđenika od porodice po izlasku izaziva neprilagođenost. Veliki problem je, po njegovim riječima, i nezaposlenost, pa u toj ustanovi zatvorenicima organizuju obuke za različita zanimanja, kako bi im dodatno povećali šansu kada se nađu na slobodi.